Medijski odjek Thompsonovog koncerta u Zagrebu
Njemački mediji i dalje intenzivno izvještavaju o Thompsonovom koncertu na Hipodromu u Zagrebu, naglašavajući prisutnost historijskog revizionizma, relativizacije fašizma i izražavanja hrvatskog nacionalizma kao dijela društvenog mainstreama, prenosi Deutsche Welle.
Koncert i poruke Thompsonovog nastupa
Neue Zürcher Zeitung opisuje kako je Thompson koncert započeo pozdravom „Hvaljen Isus i Marija“ i porukom o povratku evropskim kršćanskim korijenima kako bi Hrvatska ojačala. On svojim sljedbenicima prenosi osjećaj pripadnosti velikoj naciji i istovremeno se prikazuje kao provokator i narodni junak. Istaknuto je da su stotine hiljada ljudi sa scena bez zadrške uzvikivale ustaški pozdrav „Za dom spremni“, što je za mnoge manjine i dalje simbol straha, podsjećajući na masovna ubistva Židova, Srba i Roma u Drugom svjetskom ratu.
Politika i društvo u sjeni koncerta
Tekst dalje navodi da su poznate političke i sportske ličnosti prisustvovale koncertu, uključujući i premijera Andreja Plenkovića koji je bio na generalnoj probi. Thompsonovi koncerti, koji su porijeklom iz ratnog perioda 1991-1995., i danas služe kao ritual kolektivnog jačanja nacionalnog identiteta.
Kršćanski nacionalizam i fašistička simbolika
Autor podsjeća na zabrane Thompsonovih koncerata u više evropskih zemalja zbog veličanja fašizma. Analizirajući njegove poruke, zaključuje da Thompson kanalizira i pojačava nacionalni osjećaj kroz oblik kršćanskog nacionalizma, gdje se ističu vrijednosti poput obitelji, vjere u Boga i Hrvatske, a kao neprijatelji se navode komunisti i izdajnici naroda. Tokom koncerta prikazani su i simboli poput križa i Marije preko dronova, što pokazuje duboku povezanost hrvatskog nacionalizma s iskrivljenim oblikom katoličanstva.
Reakcije njemačkih medija i društvene refleksije
Berliner Zeitung opisuje koncert kao alarmantan događaj koji baca zastrašujuće svjetlo na stanje u Hrvatskoj, ističući bogatu prisutnost mladih koji nisu iskusili ratove devedesetih. Upoređujući sa Njemačkom, autor zaključuje da je nemoguće da se u Berlinu okuplja pola miliona ljudi da uzvikuje nacističke pozdrave, dok u Hrvatskoj fašistički pozdrav „Za dom spremni“ slobodno odjekuje.
Romantizacija fašizma i odgovornost EU
Kult Thompsona nije samo subkultura, već ga prepoznaju i politička i sportska elita, što pokazuje njegov značaj u društvu. Autor upozorava da Hrvatska njeguje selektivnu kulturu sjećanja koja umanjuje ratne zločine i romantizira fašističke elemente, dok plavetnilo Jadrana prikriva dublje društvene tenzije. Odgovornost za ovakvu situaciju vidi i u pasivnosti Evropske unije koja ne reagira dovoljno odlučno na takve pojave, upozoravajući na neuspjeh u jasnošću granica prema fašizmu.
