Migrantska situacija u Bosni i Hercegovini
Trenutno u Bosni i Hercegovini boravi oko hiljadu migranata, ali bi njihov broj mogao znatno porasti ukoliko se plan Velike Britanije o vraćanju migranata iz zemalja Zapadnog Balkana ostvari. Sedam godina nakon početka masovnih migracijskih talasa u BiH, broj migranata i dalje izaziva sigurnosne izazove i političke kontroverze.
Planovi Velike Britanije i američki sporazum sa Kosovom
Britanska vlada planira potpisivanje sporazuma sa Srbijom, BiH, Sjevernom Makedonijom i Albanijom o deportaciji migranata, što je već odbio albanski premijer Edi Rama. Sjedinjene Američke Države su, s druge strane, dogovorile sa Kosovom smještaj za oko 50 migranata koji će biti deportirani, što ukazuje na mogućnost korišćenja Zapadnog Balkana kao centra za deportacije.
Političke reakcije u BiH
Najave Britanije izazvale su političke napetosti, posebno u Republici Srpskoj gdje se plan o vraćanju migranata odbacuje. Milorad Dodik je jasno izrazio stav da RS neće postati "parking" za migrante koje Evropa šalje, dok opozicija optužuje vlast za moguće skrivene dogovore.
Sigurnosni izazovi i kampovi za migrante
U BiH postoje četiri kampa za migrante: Lipa, Borići, Blažuj i Ušivak. Zbog kriminala i sigurnosnih problema, pokrenuta je inicijativa za zatvaranje kampa Blažuj, ali je pritom snažan otpor lokalnog stanovništva i nedostatak adekvatnih alternativa otežavaju rješenje.
Stav zvaničnika i međunarodnih organizacija
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, ističe da BiH nije informisana o mogućim deportacijama ali je spreman za razgovore. Služba za poslove sa strancima naglašava da bez sporazuma sa Velikom Britanijom ne može biti deportacija. Human Rights Watch upozorava da EU i Velika Britanija ne bi smjele koristiti Balkan kao "skladište za migrante" već da bi trebale podržati razvoj funkcionalnih sistema za azil i zaštitu prava migranata.
