Minimalne plaće u zemljama bivše Jugoslavije
Slovenija i dalje drži najvišu minimalnu plaću među zemljama bivše Jugoslavije, dok Crna Gora prednjači po najnižim ukupnim doprinosima. U Srbiji je planirano da minimalna plata od oktobra ove godine iznosi 500 eura, a Vlada Srbije ima cilj da do početka 2028. dosegnu 650 eura.
Međutim, iako se minimalac povećava, Srbija će i 2028. godine imati znatno nižu minimalnu platu nego što neke druge zemlje bivše SFRJ imaju već sada. Na primjer, od početka 2025. godine u Hrvatskoj je bruto minimalac 970 eura, što neto iznosi oko 750 eura, što predstavlja povećanje od 15,48% u odnosu na 2024. Prosječne neto plate u Hrvatskoj kreću se između 1.390 i 1.450 eura, zavisno od posla.
Slovenija je na vrhu sa bruto minimalcem od 1.278 eura, što je rast od 1,9% u odnosu na prošlu godinu, a neto plata se kreće između 900 i 930 eura. Prosječna neto zarada u Sloveniji u maju bila je 1.592 eura.
U Bosni i Hercegovini minimalna plata u Federaciji iznosi 1.000 KM (oko 511 eura), a u Republici Srpskoj oko 460 eura. Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini u aprilu dostigla je 1.545 KM, oko 790 eura.
Crna Gora se izdvaja najnižom zbirnom stopom poreza i doprinosa, sa minimalnom platom od 450 eura, dok je bruto iznos za neto platu od 1.000 eura oko 1.200 eura. Prosječna neto plata u maju iznosila je 1.062 eura.
Sjeverna Makedonija i dalje ima najnižu minimalnu platu u regiji od 370 eura, dok je prosječna neto plata u aprilu iznosila oko 740 eura, što je povećanje od 10,6% u odnosu na isti period prethodne godine.
