Nermin Nikšić o prosvjedima prijevoznika i akcijama Vlade

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić govorio je o nedavnim prosvjedima prijevoznika, dogovorima postignutim s vlastima i mjerama koje je poduzela Vlada Federacije. Tema su bila i pitanja namjenske industrije, nabavka baruta, te infrastrukturni projekti poput Južne interkonekcije. Ključne riječi su prosvjedi prijevoznika, namjenska industrija, barut, Južna interkonekcija i RTV taksa.

- Prije svega, ne bih želio preuzimati neke spektakularne zasluge za prestanak blokade. Već su vođeni razgovori i ranije, a posljednji je bio u Vladi Federacije BiH. Mi smo već ranije imali sastanak i na osnovu njega izvršili sve što smo tada obećali. Nažalost, vrlo malo je stvari u nadležnosti Federacije, ali razumijem prijevoznike i smatram da je naša uloga da probamo pomoći bez obzira na to čija je formalna nadležnost. Preuzeli smo obavezu da podržimo njihove inicijative kada je riječ o akcizama i trošarinama, o korištenju jednog TAG-a na autocestama oba entiteta, te da podržimo inicijativu za 24-satna dežurstva inspekcija na graničnim prijelazima, jer vozači gube i do 14,5 sati čekajući. Vlada Federacije je poslala inicijativu prema Vijeću ministara.

- Da, ali ne vidim razlog da Vijeće ministara izbjegava razgovor s ljudima i da ne uđe u proces rješavanja. Rokovi nisu spominjani, ali prijevoznici su rekli da će početkom mjeseca u Srbiji imati regionalni sastanak i pokušati riješiti dio problema. Oni su svjesni da, bez obzira na razumijevanje entitetskih vlada, ključne odluke moraju donijeti Vijeće ministara i državni nivo.

Namjenska industrija, barut i investitori

- Najveći problem bio je uspostaviti komunikaciju jer je predsjednik Vučić tada bio u Kini. Nakon njegovog povratka čuli smo se, shvatio je situaciju i kako se to reflektira na zaposlene. Srbija nije zabranila izvoz samo BiH nego svima. Vučić je razumio problem i obećao da će biti riješen u roku od 48 sati. Na ceremoniji otvaranja ZEPS-a javio se da je odluka upravo donesena, što se uklopilo u taj rok.

- Ne, nije bilo nikakvih zahtjeva. Razgovor je trajao par minuta i složili smo se da namjenska industrija u regiji ne treba praviti probleme jedni drugima. Radnici bilo gdje u regiji ne smiju biti taoci takvih odluka.

- Slažem se da je namjensku industriju teže uništiti nego održati, ali treba se vratiti i pogledati u kakvom su stanju te firme bile. Prolazile su kroz teške periode da bi se vratile na stare staze slave. Namjenska industrija jeste i treba biti generator razvoja, ne samo Federacije nego i cijele BiH.

- Pojavljuju se investitori koji su i vlasnici dijela dionica u ovih 49% mimo Vlade Federacije. Kod mene su bili predstavnici američke kompanije „Regulus“, koji su zainteresirani za ulaganje. Oni imaju dionice u Pretisu i Binasu. Međutim, naša regulativa ne dozvoljava da budu većinski vlasnici, a oni upravo to traže.

Južna interkonekcija i RTV taksa

- Unutar Vlade, Ministarstva i BHG-a ta priča nikada nije ni prestala. Ljudi su, naravno, istraživali načine kako da blokiraju proces. O tome smo razgovarali i s HDZ-om. Na posjeti Washingtonu, koju je organizirala američka administracija, shvatili smo koliko je projekat važan za SAD.

- Ja sam čovjek koji redovno plaća taksu. Cijena se godinama nije mijenjala i mislim da ima prostora za povećanje. Uz određene analize, s moje strane bi došla podrška. Vlada će učiniti sve da ugovor s Elektroprivredom BiH ostane, a kao vlasnik i Elektroprivrede Mostar (EP HZHB, op.a) i EP BiH potrudit će se da i EP Mostar u budućnosti isporučuje račune s RTV taksom.