Ustanička hrabrost predaka
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik podsjetio je na hrabrost srpskih predaka koji su prije 150 godina u Nevesinju digli gotovo goloruki ustanak protiv svjetske i evropske sile, boreći se za slobodu koju danas njeguju u Srpskoj. Dodik je naglasio da je Republika Srpska nastala kao plod slobodarske težnje Nevesinjske puške i tragičnih događaja kroz koje su Srbi prošli prije njenog osnivanja.
Teške posljedice ustanka
„Nakon ustanka, našim precima bilo je teže nego prije jer su progonjeni, mučeni i ubijani zato što su se suprotstavili moćnoj imperiji,“ istakao je Dodik na konferenciji za novinare.
Obilježavanje i učesnici
Dodik je najavio da će tradicionalnom obilježavanju 150 godina od Nevesinjske puške prisustvovati Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije, koji će dan ranije učestvovati na komemoraciji povodom 33 godine od stradanja Srba u Podrinju. Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić članovi su Organizacionog odbora, a Dodik je pozvao sve građane da 6. jula dođu u Nevesinje i odaše počast precima.
Istorijski značaj ustanka
Nevesinjska puška je ustanak podignut 9. jula 1875. godine u mjestu Krekovi protiv otomanske vlasti, koji se ubrzo proširio na cijelu BiH uz podršku Srbije i Crne Gore. Takav otpor doveo je do srpsko-turskog rata i Berlinskog kongresa 1878. godine, nakon kojeg su Srbija i Crna Gora dobile nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska okupirala BiH na 30 godina.
Dalji otpori i antifašizam
Druga Nevesinjska puška, poznata kao Uloški ustanak, izbio je 1882. godine kao otpor austrougarskim vlastima zbog prisilne vojne službe u BiH. Nevesinjska antifašistička puška bila je oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra u Udrežnju kod Nevesinja, čime je nastavljen dugotrajni otpor Srba u ovom području.
