Sarajevo ponovo među najzagađenijima
Prema izvještajima i upozorenjima, zagađenje zraka u Sarajevu kontinuirano prelazi sigurne granice, a Bosna i Hercegovina bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti povezanih sa zagađenjem zraka. Ulice Sarajeva 17. decembra su bile skoro puste kada je grad označen kao najzagađeniji na svijetu. Mnogi izbjegavaju boravak na otvorenom zbog smoga i opasnog zagađenja.
„Već smo navikli da smo redovito u vrhu popisa najzagađenijih gradova, a to su zastrašujući podaci“ kaže S.H. "Nemam ozbiljnih zdravstvenih problema, ali iritacija grla, loše raspoloženje i poneka glavobolja su stalni. Još i mogu izdržati, za razliku od astmatičara ili srčanih bolesnika". Z.H. upozorava da je smog "ozbiljan problem s dugoročnim posljedicama" i da vlasti "ne reagiraju adekvatno".
Indeks kvalitete zraka i zdravstveni rizici
Indeks kvalitete zraka u Sarajevu dosegao je 355, što se smatra opasnim za zdravlje. Koncentracije štetnih čestica pogoršavaju simptome dišnih bolesti i utiču i na zdrave osobe; najugroženiji su djeca, trudnice, stariji i hronični bolesnici.
Zašto se zagađeni zrak zadržava?
„Ključni razlog zagađenja zraka u Sarajevu leži u geografskom položaju grada unutar Sarajevsko-zeničke kotline“, kaže prof. dr. Edin Hrelja. "Međutim, tijekom zimskog razdoblja godine, posebno za stabilnog vremena i vedrih noći, dolazi do obrnutog procesa – temperatura zraka raste s porastom nadmorske visine, te se takva pojava naziva temperaturna inverzija. Prizemni slojevi zraka tada ostaju hladniji od viših slojeva, bez vertikalnog strujanja. Onečišćujuće čestice i plinovi, ispušteni iz prometa, peći i industrije, ostaju ‘zarobljeni’ pri tlu i mogu se zadržavati i deset do petnaest dana, sve dok ne dođe do promjene vremenskih prilika, vjetra ili oborina".
Moguća rješenja i planovi
Vlasti Kantona Sarajevo planiraju ulaganja kroz kredit od 22,7 miliona eura za projekt "Unaprjeđenje kvalitete zraka": poboljšanje grijanja, energetske efikasnosti, zamjena oko 4.500 neučinkovitih ložišta, nabavka autobusa i poticanje zelene mobilnosti. Stručnjaci ističu i dugoročnije ideje poput umjetnog zagrijavanja podloga uz korištenje solarne i geotermalne energije koje bi mogle smanjiti zadržavanje zagađenog zraka.
HRW smatra da je zagađenje zraka u BiH "ozbiljna prijetnja zdravlju i ljudskim pravima" te upozorava na ulogu izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama i kućnim ložištima.
