Imenovanje direktora Federalne uprave policije izaziva tenzije u FBiH
Predsjednica Federacije BiH, Lidija Bradara, nedavno je istakla da pozicija direktora Federalne uprave policije (FUP) pripada hrvatskom narodu i da je ta funkcija trenutno upražnjena, ali nije otkrila je li započet proces imenovanja. Ovu važnu poziciju prema zakonu trebaju zauzeti Hrvati, no godinama se ta pravila krše jer Bošnjaci nelegalno zauzimaju mjesto direktora FUP-a.
Bošnjački lideri, prije svega iz SDA i sarajevske Trojke, otvoreno odbijaju dati upravljanje FUP-om HDZ-u BiH i Draganu Čoviću. Iako su kandidati bliski HDZ-u nerijetko pobjeđivali na natječajima, njihova imenovanja su redovno spriječavali ministri FMUP-a i premijeri u Vladi FBiH, poništavajući natječaje. Do sada su poništena tri natječaja, a najavljuje se i četvrti pokušaj imenovanja.
HDZ je u ranijim mandatima zahtijevao da Hrvat s političkom bliskošću HDZ-a bude na čelu FUP-a, no bošnjački partneri nisu prihvatili taj uvjet. Neminovno odbijanje imenovanja potvrđuju i izjave lidera sarajevske Trojke, poput Elmedina Konakovića i Nermina Nikšića, koji tvrde da ne postoji adekvatan hrvatski kandidat i da neće dozvoliti postavljanje kandidata bliskih HDZ-u.
Trenutno Federalnom upravom policije rukovodi kontroverzni Vahid Munjić, kojeg podržava bošnjački ministar Ramo Isak. Munjić je privukao pažnju i negativne reakcije SAD-a zbog navodnih malverzacija.
Iako je Dragan Čović dobro poznat po uspješnim političkim pritiscima u drugim oblastima, nije iskoristio priliku da učvrsti kontrolu nad FUP-om. Kantonalne pravosudne institucije i ombudsmeni za ljudska prava u BiH ostaju nijemi pred kontinuiranim kršenjem zakona i nacionalne ravnoteže u ovoj oblasti.
Dvostruki standardi u imenovanjima i pritisci ombudsmena
Dok se za imenovanje direktora Federalne uprave policije malo učinilo, ombudsmeni su aktivno pratili izbor direktora Kliničkog centra Sarajevo. Izbor dr. Ismeta Gavrankapetanovića godinama je blokiran iako je imenovan za direktora još 2023. godine, zbog osporavanja formalnih dokumenata. Ombudsmeni su pritiskali vlasti da poštuju zakonske procedure, dajući preporuke za zakonitiju provedbu izbornih postupaka.
Postavlja se pitanje zašto se isti zakonski principi ne primjenjuju i u Ministarstvu unutarnjih poslova i Vladi FBiH kada je riječ o FUP-u. Dugotrajno kršenje zakona i prava hrvatskog naroda uglavnom prolazi bez reakcije nadležnih tijela, iako je situacija poznata široj javnosti.
