Historiografija Hercegovačkog ustanka
U Bosni i Hercegovini, ali i regiji, historijska istraživanja često izostaju ako ne postoji vlastita inicijativa. Hercegovački ustanak od 1875. do 1878. godine ističe se kao primjer takvog trenda. Ustanak su podigli katolici – Hrvati, tada nazvani katolicima ili Latinima, sa ciljem oslobađanja od aga i begova, a ubrzo je postao otpor protiv osmanske okupacije, što je izazvalo tzv. Istočnu krizu.
Obilježavanje 150. godišnjice i Zbornik radova
Povodom 150. godišnjice, od 20. do 22. juna u Čapljini su održani "Dani hercegovačkog ustanka", dok su u Stocu, Mostaru, Ljubuškom i Čapljini planirane promocije Zbornika "Bosna i Hercegovina između burne povijesti i Hercegovačkog ustanka". Zbornik, kojeg uređuje Dušan Musa, nastao je kroz dugotrajno proučavanje teme u saradnji s nekoliko autora, kao nastavak rada Udruge "Vojvoda don Ivan Musić" i ranijih skupova održanih od 1995. godine.
Uzroci i okolnosti ustanka
Višedesetljetna osmanska okupacija, nasilje i teretni porezi najviše su pogađali katoličko stanovništvo Donje Hercegovine, a podrška iz Dalmacije i uspon Omer-paše Latasa dodatno su oblikovali društvenu situaciju. Iako je Latas obećao povoljnije odnose, njegovi svrgavanja begova nisu promijenila suštinsku opoziciju vlasti prema kršćanima, a reformski dekreti poput Hatišerifa i Hattihumajuna nisu se u praksi provodili.
Uloga don Ivana Musića
Don Ivan Musić, vođa ustanka iz Klobuka, bio je obrazovan, govorio četiri jezika i uspješno predvodio bataljune Rašanjskog i Popovo-Ljubinjskog. Nakon ustanka, zbog sukoba s austrougarskom administracijom, bio je suspendiran i emigrirao u Crnu Goru te Srbiju. Njegova posvećenost i odbijanje carske nagrade svjedoče o njegovom predanom položaju vođe.
Nacrt zakona i značaj Dalmacije
Baltazar Bogišić je 1875. godine napisao Nacrt zakona za Hercegovinu kao pravni okvir ustanka, ali usred nestabilnosti nije zaživio. Ključnu ulogu imala je podrška Dalmacije i Dubrovnika, koji su ustanicima obezbijedili oružje, hranu, lijekove i političku podršku, dok su se katolici i pravoslavci u ustanku zajednički borili na teritorijalnim osnovama.
Povijesni kontekst i perspektive
Hercegovački ustanak predstavlja rijetki slučaj masovnog otpora u Bosni i Hercegovini pod Osmanskom vlašću. Povijest tog perioda, uključujući i važnost Ahdname iz 1463., predmet je detaljnog istraživanja u Zborniku. Uprkos obilježavanju 150 godina, svijest o važnosti ustanka i dalje je ograničena, a neke netačne tvrdnje ukazuju na potrebu daljeg istraživanja i edukacije.
