Poremećaji u govoru i pažnji među prvašićima

Testiranje pri polasku u prvi razred pokazuje da su poremećaji u govoru prisutni kod više od 20% prvašića u Bosni i Hercegovini. U jednoj osnovnoj školi od 142 upisana djeteta, 35 je poslato na pregled i preporučeno uključivanje logopeda. Potreba za logopedima u školama znatno raste jer broj stručnjaka ne prati porast problema u govoru i pažnji.

- Problemi u govoru i pažnji predstavljaju jedan od češćih problema koji se uočava prilikom upisa u školu. Posljednjih par godina je porast djece koji imaju problema kako u govoru tako i u pažnji, kazala je pedagoginja Biljana Marković.

Uzroci i rani znaci

Stručnjaci navode da su prekomjerna upotreba mobilnih telefona i nedostatak fizičke aktivnosti ključni faktori koji doprinose kašnjenju u govorno-jezičkom razvoju i poremećajima pažnje. Porazna statistika pokazuje da je sve više prvašića sa teškoćama.

- Najčešće se u praksi susrećemo s kašnjenjem u govorno-jezičkom razvoju. Kada govorimo o tom kašnjenju svakako su uzroci mnogobrojni ali jedan od najčešćih je prekomjerno izlaganje sadržajima elektronskih medija u najranijem uzrastu, izjavila je logopedica Dijana Savić.

- U početku su to izostanak kontakta pogledom, izostanak pojave prve riječi koja se očekuje između 9 i 12 mjeseca života, izostanak prve rečenice između 18. i 24. mjeseca, kaže audiologinja Sandra Novaković.

Rješenja i lokalne inicijative

Rješenje je rana stimulacija verbalne komunikacije i individualni radni planovi u saradnji sa pedagogom i logopedom; ako škola nema logopeda, dijete se uputi u dom zdravlja.

- Kada mi uočimo problem obavijestimo roditelje, sačini se individualni rad plana sa djece, obično je to rad sa pedagogom i logopedom ako imamo, ako nemamo uputi se u dom zdravlja i dođe do napretka kada se dijete uključi u tretman, dodaje pedagogica Marković.

Primjer iz Mostara je projekat Pet dana bez ekrana koji svake godine okuplja stotine djece i podstiče aktivnosti bez telefona, učenje i čitanje.

- Pokušavamo naučiti mlade i djecu kako da se bore protiv ekranizma i nomofobije. Radimo u suradnji s Nastavničkim fakultetom Univerziteta Džemal Bijedič, točnije s Odsjekom za psihologiju, s ciljem ukazivanja mladima na značaj zdravoga života, te na štetnost prekomjernog korištenja mobitela i digitalnih aplikacija. Osmislili smo različite radionice. Tu su zanimljive teme, čitanja priča, priče o ekranizmu, iskustveno učenje kroz zabavne igre i još dosta zanimljivih sadržaja, kaže ravnatelj Narodne knjižnice Mostar, Omer Mičijević.

Nomofobija i ovisnost o ekranima mogu dovesti do anksioznosti i problema u razvoju, pa su prevencija i smanjenje vremena pred ekranom ključni za zdrav razvoj govora i pažnje.