Šta je trauma i kako utiče
Traumatični događaji izazivaju intenzivan strah, bespomoćnost ili šok i ostavljaju dugotrajne posledice na mentalno, emocionalno i fizičko zdravlje. Trauma i emocionalna trauma ne zavise samo od težine događaja, već i od lične percepcije i sposobnosti suočavanja sa stresom. Prepoznavanje emocionalne traume ključno je za pružanje adekvatne pomoći.
Vrste traume
Trauma može biti fizička ili emocionalna. Emocionalna trauma može biti akutna, hronična ili kompleksna. Trauma u djetinjstvu, zlostavljanje, zanemarivanje, porodično nasilje, rat, prirodne katastrofe i medicinska trauma sve su događaji koji mogu izazvati emocionalnu traumu. Trauma se može javiti i kod svjedoka traumatičnih dešavanja.
Simptomi traume
Simptomi traume uključuju psihičke i fizičke reakcije. Psihološki simptomi mogu biti strah, bespomoćnost, disocijacija, promjene raspoloženja, depresija i anksioznost. Fizički simptomi mogu biti ubrzano srce, bolovi u tijelu, teškoće sa snom, noćne more i promjene apetita. Simptomi traume mogu dovesti do PTSP-a ili poremećaja prilagođavanja.
Tuga i trauma
Tuga često prati traumu, naročito nakon gubitka. Proces tuge može uključivati poricanje, bijes, pregovaranje, depresiju i prihvatanje, ali redoslijed nije uvijek linearan. Trauma i tuga se često isprepliću i utiču na oporavak.
Lečenje traume i kada potražiti pomoć
Lečenje traume uključuje psihoterapiju, psihijatrijsku procjenu i ponekad lijekove. Metode poput kognitivno-bihevioralne terapije i EMDR su efikasne u tretmanu emocionalne traume i PTSP-a. Podrška porodice, grupe podrške, rutina, zdrave navike i tehnike upravljanja stresom važni su za oporavak. Potražite stručnu pomoć ako simptomi traume utiču na svakodnevni život ili prijete sigurnosti.
