Šta je alergijska astma?
Alergijska astma je najčešći oblik astme i javlja se kod djece i odraslih. Alergijska astma nastaje kada imuni sistem reaguje na određene alergene, izazivajući upalu i suženje disajnih puteva. Alergijska astma dovodi do otežanog disanja i ponavljanih simptoma.
Simptomi alergijske astme
Simptomi alergijske astme uključuju osjećaj nedostatka daha, čest kašalj naročito noću, zviždanje pri disanju i stezanje u grudima. Uz to se često javljaju začepljen nos, svrab i suzenje očiju te osip. Simptomi alergijske astme mogu biti blagi ili dovesti do teških napada.
Alergeni koji izazivaju astmu
Najčešći alergeni koji pokreću alergijsku astmu su dlaka i perut kućnih ljubimaca, polen (drveće, trava, korov, ambrozija), buđ, grinje iz prašine, izmet bubašvaba i neke namirnice. Izloženost alergenima pogoršava simptome alergijske astme.
Dijagnostika
Za dijagnozu alergijske astme koriste se spirometrija i bronhoprovokativni test (metaholin). Nakon potvrde astme, rade se testovi kože ili krvi kako bi se identifikovali okidači iz okoline.
Liječenje alergijske astme
Lijek za alergijsku astmu ne postoji, ali simptomi se mogu kontrolisati. Liječenje uključuje izbjegavanje alergena, modifikatore leukotriena (npr. montelukast), ciljanu imunoterapiju (injekcije), inhalatore za spasavanje, antihistaminike, kortikosteroide i biološke lijekove za teže slučajeve. Kombinacija terapija smanjuje simptome alergijske astme i poboljšava kvalitet života.
Prevencija i hitna pomoć
Prevencija alergijske astme podrazumijeva čišćenje doma, zaštitne navlake za dušeke, zatvaranje prozora tokom sezone polena i upotrebu filtera ili prečišćivača vazduha. Ako inhalator ne ublaži napad ili simptomi napreduju, treba odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. Osobe s jakim alergijama mogu doživjeti anafilaksiju, što zahtijeva hitno liječenje.
