Uvod u neuroticizam

Neuroticizam nije mentalni poremećaj, već jedna od „Velikih pet“ crta ličnosti, prema teoriji D. V. Fiske-a. Iako je važno naglasiti da neuroticizam nije bolest, njegovo izraženo ponašanje može ozbiljno uticati na međuljudske odnose, ponašanje i zdravstvene ishode.

Uzroci neurotičnog ponašanja

Neuroticizam se može razviti usled kombinacije genetskih, sredinskih i socijalnih faktora.

Genetika

Neuroticizam se može naslediti od roditelja. Istraživanja su pokazala da se ponašanja povezana s neuroticizmom, uključujući anksioznost i zabrinutost, prenose s generacije na generaciju.

Iskustva iz detinjstva

Osobe koje su pretrpele traumatske događaje u detinjstvu imaju veću sklonost izraženijem neuroticizmu. Isto tako, deca koja se suočavaju s čestim sukobima su podložnija razvoju neurotičnog ponašanja.

Funkcionisanje mozga

Osobe sa višim nivoom neuroticizma pokazuju manju aktivnost lateralnog prefrontalnog korteksa, što može otežati logično reagovanje na negativne situacije.

Polne razlike u neuroticizmu

Žene obično postižu više rezultate na testovima ličnosti vezanim za neuroticizam nego muškarci. Ipak, žene su sklonije anksioznosti, dok muškarci češće pokazuju bes.

Evolucija i neuroticizam

Neki istraživači smatraju da je neuroticizam evolucijski produkt, jer preterano reagovanje na pretnje može povećati šanse za preživljavanje.

Znakovi neurotičnog ponašanja

Osobe sa izraženim neuroticizmom često doživljavaju negativne emocije. Uoči sledeće znakove:
  • Stalna zabrinutost ili anksioznost
  • Emocionalna nestabilnost
  • Preterana samosvesnost
  • Osećaj nesigurnosti i sumnje u sebe
  • Česte promene raspoloženja
  • Laka razdražljivost

Ponašanje i uticaji na život

Neuroticizam može negativno uticati na mentalno i fizičko zdravlje, opšte blagostanje i međuljudske odnose.

Psihički poremećaji

Osobe sa neurotičnim ponašanjem su sklonije anksioznim i depresivnim poremećajima.

Zdravstveni problemi

Neuroticizam je povezan sa raznim zdravstvenim stanjima, kao što su astma i srčani problemi.

Kognitivno opadanje

Istraživanja su pokazala da su osobe sa izraženim neuroticizmom podložnije kognitivnom opadanju.

Loš učinak u svakodnevnom životu

Stalna briga može uticati na performanse na poslu i u školi.

Problemi u braku

Osobe sa neurotičnom ličnošću često imaju problema u braku, osećajući se nezadovoljno čak i kada nema objektivnih problema.

Kako se nositi sa neuroticizmom

Mnogi ljudi sa izraženim neuroticizmom vode stabilan život, ali upravljanje negativnim emocijama je ključno.

Praktikovanje majndfulnesa

Ova praksa pomaže u prihvatanju emocija umesto opsesivnog razmišljanja o njima.

Unapređenje emocionalne inteligencije

Povećanje emocionalne inteligencije može pomoći u postizanju veće stabilnosti.

Restrukturiranje misli

Zamena negativnih misli pozitivnim može smanjiti efekte neuroticizma.

Smanjenje stresa

Učenje tehnika smanjenja stresa može pomoći u razvijanju pozitivnijeg stava.

Kada potražiti pomoć

Ako neurotično ponašanje utiče na kvalitet života, neophodno je potražiti pomoć stručnjaka. Terapeut može pomoći u razvoju strategija za upravljanje emocijama.

Opcije lečenja

Ukoliko neuroticizam utiče na svakodnevni život, profesionalni terapeuti mogu preporučiti različite oblike tretmana, poput kognitivno-bihevioralne terapije ili terapije prihvatanja i posvećenosti.