Šta je šok i kako nastaje?
Šok je stanje koje nastaje uslijed ozbiljnog nedostatka kiseonika u tijelu, što dovodi do otkazivanja organa. Ukoliko protok krvi nije brzo obnovljen, ćelije počinju da odumiru, što može izazvati trajne posljedice ili smrt.
Vrste šoka
Postoje četiri osnovne vrste šoka: kardiogeni šok zbog slabog rada srca, distributivni šok kada krvni sudovi ne regulišu pritisak, hipovolemijski šok usljed velikog gubitka krvi ili tečnosti i opstruktivni šok usljed blokade cirkulacije. Često se može javiti i mešoviti šok, kombinacija više oblika.
Simptomi šoka
Osobe u šoku mogu osjećati vrtoglavicu, zbunjenost, znojenje, slab ili brz puls, hladnu i blijedu kožu, kao i ubrzano ili plitko disanje. U težim slučajevima može doći do gubitka svijesti ili kome.
Prva pomoć kod šoka
Važno je prvo obezbijediti sigurnost povrijeđenog i okoline. Pomjeranje treba izbjegavati ako postoji sumnja na povrede glave ili kičme. Ne davati hranu ili piće, naročito ako je osoba bez svijesti. Proveriti disajne puteve, disanje i cirkulaciju tim redosledom. Ako osoba ne diše, započeti kardiopulmonalnu reanimaciju.
Zaustavljanje krvarenja
Ako postoji obilno krvarenje, direktno pritisnuti ranu, koristiti gasu, zavoj ili drugi materijal za zaustavljanje krvarenja. Po potrebi primijeniti steznik ili podvez, ali samo kao krajnju mjeru, posebno na udovima.
Dodatne mjere
Održavati tjelesnu temperaturu pokrivanjem, podići noge ako nema povrede kičme ili glave, primjeniti specifične tretmane za uzrok šoka, kao što je epinefrin kod alergijskih reakcija. Ukoliko se osoba povraća ili krvari iz usta, staviti je u položaj za oporavak kako bi se spriječilo gušenje.
