Alergija na hranu kod dece

Alergija na hranu predstavlja ponovljene neželjene reakcije na određene namirnice, koje su posredovane imunološkim mehanizmima. Razumevanje razlika između alergije, intolerancije i preosetljivosti na hranu može pomoći u prepoznavanju simptoma i prevenciji potencijalnih posledica. U Srbiji se sve više javljaju problemi poput atopijskog ekcema, koji su prisutni kod svakog petog deteta i često su povezani s drugim oboljenjima.

Najčešći uzroci alergija

Proteini kravljeg mleka su najčešći uzrok alergije kod dece, sa učestalošću između 2% i 6%. Statistika pokazuje da će polovina dece, kod koje se ispoljila alergija, razviti toleranciju na mleko do prvog rođendana. Oko 70% dece razvija toleranciju do druge godine, dok će 90% to učiniti do svoje treće godine.

Rizici povezani sa alergijom na hranu

Prema stručnjacima, deca sa alergijom na hranu imaju četiri puta veću verovatnoću da nađu druga srodna oboljenja, kao što su astma ili atopijski dermatitis. Ovo je veoma važno, jer deca sa istovremenim stanjem alergije na hranu i astmom mogu imati veću verovatnoću za teške anafilaktične reakcije.

Vrste alergena kod dece

Kod odojčadi su najčešći alergeni: - Kravlje mleko - Jaja - Brašno - Soja Dok kod dece uzrasta od 2 do 10 godina dominiraju: - Kravlje mleko - Jaja - Kikiriki - Koštunjičavi plodovi - Riba - Ljuskari - Susam - Kivi Starija deca su najčešće alergična na: - Kikiriki - Koštunjičave plodove - Ribu - Ljuskare - Susam, kao i na polene uz voće i povrće.

Simptomi alergije na hranu

Alergija na hranu kod dece može da se manifestuje na različite načine, zahvatajući više organskih sistema. Neki od uobičajenih simptoma uključuju: - Kožu: svrbež, crvenilo, koprivnjaču, otoke - Oči: svrab, suzenje, otok kapaka - Usnu šupljinu: nelagodnost, suvoću, otok - Respiratorni sistem: zapušen nos, promuklost, kihanje, kašalj - Sistem za varenje: bol u stomaku, mučnina, povraćanje, dijareja - Ostali simptomi: ubrzan rad srca, vrtoglavica, pad krvnog pritiska, gubitak svesti.

Kako prepoznati alergiju na hranu?

Ukoliko se pojave simptomi odmah ili do dva sata nakon konzumiranja određene namirnice, obavezno se konsultovati sa lekarom. Ređi su slučajevi kasnih tipova alergijske preosetljivosti, koji se mogu javiti i do 28 sati nakon unosa namirnice. Konačna dijagnoza se postavlja kroz više medicinskih postupaka, uključujući anamnezu, klinički pregled, testove i eliminacione dijete.

Prva pomoć i lečenje

Prva pomoć uključuje davanje antihistaminika i hitan odlazak lekaru. U slučajevima teških reakcija, deca bi trebala da nose adrenalin. Nažalost, ne postoji lek za alergiju na hranu; tretman se svodi na izbegavanje alergenih namirnica i učenje prepoznavanja simptoma.

Da li deca mogu da prerastu alergiju?

Istraživanja pokazuju da oko 80% odojčadi koja su alergična na hranu razviju toleranciju do petog rođendana. Međutim, 35% dece može razviti preosetljivost na druge namirnice. Alergije na kikiriki, orašaste plodove, ribu i školjke su obično hronične i doživotne. Što su reakcije težih simptoma, manja je verovatnoća da će doći do prestanka alergije. Na kraju, nelečena alergija može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući smrt.