Klasifikacija hitnih poziva
Lekar koji prima pozive Hitne pomoći postavlja bitna pitanja kako bi tačno procijenio stanje pacijenta. Informacije o vrsti, trajanju i karakteru tegoba, ranijim bolestima, vrsti i vremenu uzimanja terapije, te pokretljivosti pacijenta imaju ključnu ulogu u procjeni hitnosti.
Dr Marija Golubović ističe važnost procjene i okolnosti poput mjesta stanovanja ili doba dana, kao i mogućnosti pacijenta da se javi svom izabranom ljekaru, te potencijalnog pogoršanja stanja.
Prvi red hitnosti
Prvi red hitnosti odnosi se na pacijente sa životno ugrožavajućim stanjima koji zahtijevaju intervenciju u najkraćem vremenu. Dr Marija Lazarević navodi da ekipe kreću odmah po pozivu u situacijama kao što su prestanak disanja, prestanak rada srca, utapanje, veze sa jakim krvarenjima, teške povrede ili masovna krvarenja.
Drugi red hitnosti
Ovaj red uključuje hitne, ali ne i momentalno ugrožavajuće situacije kao što su iznenadni bolovi u grudima, moždani udar, alergijske reakcije kod svjesnih pacijenata, teški astmatični napadi i hipertenzivne krize. Ekipa izlazi odmah ako je slobodna, ili čeka do 10 minuta ako je zauzeta.
Treći red hitnosti
Treći red uključuje pacijente sa hroničnim bolestima i manjim tegobama koje nisu trenutno ugrožavajuće. Na primjer, hipertenzija bez komplikacija, poznate kolike, povišena temperatura i potreba za nastavkom terapije može da sačeka i do 30 minuta ili više.
Odgovornost i savjeti
Lekari na prijemu poziva imaju veliku odgovornost da brzo i precizno procijene stanje pacijenta, često uz nepotpune informacije i izazove kao što su nervoza, nepažnja ili neistinite informacije pozivaoca. Dr Marija Golubović apeluje na strpljenje i saradnju pozivaoca kako bi se uštedjelo dragocjeno vrijeme za adekvatnu pomoć.
Takođe, ističe se da davanje lažnih informacija šteti pravim hitnim slučajevima i ugrožava druge pacijente kojima je pomoć potrebna. Poštovanje i iskrenost u komunikaciji sa Hitnom pomoći ključ su spasavanja života.
