Sunčanje i zaštita kože
Ljeto donosi više boravka na otvorenom, ali i izloženost UV zračenju. Stručnjakinja dr Jasmina Kozarev objašnjava najčešće zablude o sunčanju, zaštiti od sunca, vitaminu D i SPF proizvodima. Sunčanje i zaštita od sunca moraju biti planski, jer nepravilna zaštita vodi od iritacija i opekotina do fotoštećenja i tumora kože.
Vitamin D i koža
Vitamin D proizveden u koži ostaje duže u cirkulaciji nego onaj iz hrane ili suplemenata. Sunčanje i proizvodnja vitamina D utiču na imunitet i hormone. Starenje smanjuje sposobnost kože da sintetiše vitamin D, pa stariji ljudi proizvode značajno manje vitamina D3 pri istom izlaganju UVB zracima.
Sunce, raspoloženje i hormoni
Sunčanje poboljšava raspoloženje preko β-endorfina i utiče na lokalnu sintezu steroida u koži. UV zračenje mijenja hormonalne oscilacije i može uticati na plodnost i imunološke reakcije.
Fototerapija i kožne bolesti
Fototerapija se koristi u liječenju psorijaze, atopijskog dermatitisa, vitiliga, morfee i drugih dermatoza. UVA i UVB imaju različite mehanizme djelovanja i doze.
SPF, filteri i pravila
Pravilna zaštita od sunca znači izbor odgovarajućeg SPF proizvoda prema tipu kože i izlaganju. Postoje mineralni i hemijski filteri; mineralni su sigurniji za osjetljivu kožu. Izbjegavajte oksibenzon kod ljudi sa hormonskim poremećajima ili rizikom od karcinoma. Zablude poput "imam kremu koja štiti 5 sati" ili "ne mažem se jer ne crvenim brzo" su opasne. SPF se nanosi pola sata prije izlaska i obnavlja svakih 2 sata. Mehanička zaštita — odjeća, šešir, naočare i izbjegavanje sunca između 11 i 17 sati — ključna je.
Prehrana i koža
Hrana bogata antioksidansima (paradajz, šargarepa, borovnice, zeleni čaj, maslinovo ulje) pomaže zaštiti kože od slobodnih radikala izazvanih suncem. Umereno sunčanje i dosljedna zaštita od sunca dio su zdravog stila života.
