Uticaj temperaturnih oscilacija na pacijente sa komorbiditetima
Profesor Zoran Jović naglašava da određeni pacijenti sa brojnim komorbiditetima ne podnose dobro velike temperaturne promjene. Blaži pad temperature omogućava lakše otpuštanje toplote iz organizma i bolje prijanja i njima. Međutim, nagli pad sa 45 na 21 stepen Celzijusovih nije povoljan, naročito za mlađe osobe sa kardiovaskularnim oboljenjima i starije pacijente, kod kojih se često javljaju napadi angine pektoris, hipertenzivne krize, kao i respiratorni problemi kod asmatičara i oboljelih od hronične opstruktivne bolesti pluća.
Ekstremne temperature i zdravlje srca
Visoke temperature preko 36-37 stepeni otežavaju organizmu da reguliše unutrašnju temperaturu jer nastala toplota ne može lako da se eliminiše. Potrebno je rashladiti prostor i prilagoditi uslove kako bi organizam funkcionisao pravilno. Vrućina može povećati smrtnost, posebno kod starijih osoba s kardiovaskularnim bolestima. Istraživanja pokazuju da kod osoba starijih od 65 godina smrtnost raste za 5%, a kod onih preko 75 čak do 17% tokom toplih talasa.
Ko je najugroženiji tokom vrućina?
Tokom jula, kada su temperature bile ekstremno visoke, najviše pacijenata na VMA bili su stariji sa komorbiditetima poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa, gojaznosti i srčane slabosti. Takođe, bilo je teško oboljelih sa endokarditisom. Mlađi ljudi, iako generalno bolje podnose visoke temperature, mogu ozbiljno oboljeti ukoliko se ne zaštite od prevelikog izlaganja suncu i pregrejavanja.
Preporuke za vruće dane
Profesor savjetuje izbjegavanje boravka na otvorenom od 11 do 18 sati, prilagođenu ishranu sa laganim obrocima bogatim voćem, povrćem i tečnošću, te da se izbjegava kasna večera. Bol u grudima kod pacijenata na terapiji ne mora uvijek značiti hitno stanje, ali redovne kontrole kod kardiologa su ključne za pravilno praćenje stanja.
