Uzroci nesvjestice
Nesvjestica najčešće nastaje usljed pada arterijskog pritiska zbog visokih temperatura, naglih promjena položaja tijela ili smanjenog nivoa šećera u krvi, objašnjava dr Marija Golubović iz Službe za hitnu medicinsku pomoć u Knjaževcu. Osim toga, nesvjestica može biti posljedica dugotrajnog stajanja na jednom mjestu, na primjer dok čekamo u redu, kao i zbog nedostatka sna, gladi ili jakih emocionalnih reakcija.
Prva pomoć kod nesvjestice
Doktorka Golubović savjetuje da se osoba u nesvijesti smjesti u udoban ležeći položaj, sa podignutim nogama i na mjestu sa dovoljnim pristupom svježem vazduhu. Ako osoba nosi šal ili ešarpu oko vrata, potrebno je ukloniti ih i raskopčati odjeću oko vrata. Povratak svijesti često se dešava brzo, iako to za prisutne može trajati duže.
Nakon što se osoba osjeti bolje, treba joj pomoći da polako sjedne. Ako i tada osjeća vrtoglavicu, neka spusti glavu između koljena i duboko diše.
Postupak ako osoba ne dođe brzo svjesna
Ako povratak svijesti ne nastupi, na primjer nakon epileptičnog napadaja, osoba treba biti postavljena u bočni položaj za oporavak. To uključuje savijanje ruke bliže nama pod uglom od 90 stepeni sa dlanom okrenutim prema gore, postavljanje druge ruke preko grudnog koša i namještanje noge bliže nama tako da stopalo leži ravno na podu. Zatim rotiramo osobu prema sebi, zabacimo glavu unazad da oslobodimo disajne puteve i omogućimo eventualnom sadržaju u ustima da slobodno izađe. Gornja noga se namjesti pod uglom od 90 stepeni u kuku i koljenu. Tako osoba ostaje 30 minuta ili dok ne stigne hitna pomoć, nakon čega se postupak može ponoviti na drugu stranu ako je potrebno.
