Stres i dijabetes
Osobe sa dijabetesom često doživljavaju porast stresa prilikom planiranja obroka i merenja nivoa šećera u krvi, posebno na početku dijagnoze. Povišeni stres može dodatno povećati nivo šećera u krvi i nivo glikoziliranog hemoglobina.
Znakovi nekontrolisanog dijabetesa
Jedan od posledica stresa može biti životno ugrožavajući dijabetes. Naučnici istražuju kako prirodno regulisati nivo šećera i smanjiti želju za slatkišima, verujući da bi to moglo sprečiti dijabetes.
Životni stil i stres
Visok nivo stresa može naterati osobe da usvoje nezdrave životne navike, kao što su loša ishrana, smanjena fizička aktivnost i povećana konzumacija alkohola, što sve povećava rizik od dijabetesa.
Hormoni pod stresom
Emocionalni stres utiče na hormone, što može umanjiti efikasnost insulina i pojačati nivo kortizola, hormona stresa. Ove hormonalne promene mogu uticati na nivo insulina i povećati šećer u krvi.
Kako prepoznati stres i dijabetes
Osobe mogu merenjem nivoa glukoze tokom dana da utvrde da li stres utiče na njih. Ako primete nešto neuobičajeno, trebalo bi da o tome obaveste lekara.
Strategije za smanjenje stresa
Američka asocijacija za dijabetes preporučuje osnaživanje mentalnog zdravlja. Tehnike kao što su svesna pažnja, upravljanje besom, vežbanje i meditacija su korisne za smanjenje stresa i bolju kontrolu šećera u krvi.