Koliko dugo ljudi mogu zadržati dah?
Prosečna osoba može zadržati dah između 30 i 90 sekundi, ali to vrijeme varira u zavisnosti od zdravstvenog stanja, stila života i fizičke kondicije. Pravilan trening disanja može povećati kapacitet pluća i podići toleranciju na niže nivoe kiseonika, što koristi sportistima, pjevačima, muzičarima i svima koji žele poboljšati svoje psihofizičko zdravlje.
Šta se događa kada zadržavamo dah?
Tokom zadržavanja daha, tijelo koristi kiseonik za vitalne funkcije i izbacuje ugljen-dioksid, koji nema gde da ode, pa raste njegov nivo u tijelu. To izaziva nevoljne refleksne pokrete za disanje. Početni simptomi su peckanje u plućima, a ako se dah zadrži predugo, može doći do grčeva dijafragme, bola, gubitka svijesti, što je opasno ako osoba nije na sigurnom mjestu poput kopna.
Prednosti i opasnosti zadržavanja daha
Učenje zadržavanja daha je korisno za ronioce i može poboljšati funkciju pluća, upravljanje stresom, snižavanje krvnog pritiska te smanjenje upala i anksioznosti. Međutim, zadržavanje daha nosi rizike poput hipoksične nesvijesti, koja nastaje usljed nedostatka kiseonika u mozgu, i može biti fatalna, naročito kod ronjenja pod vodom. Hiperventilacija pre ronjenja povećava rizik od nesvijesti. Također, dugotrajno forsiranje zadržavanja daha može izazvati vrtoglavicu, drhtavicu i gubitak svijesti sa mogućim povredama.
Kako povećati kapacitet pluća?
Trening kapaciteta pluća podrazumijeva postupno produžavanje vremena zadržavanja daha kroz naizmjenično disanje i zadržavanje daha u kontrolisanim intervalima, tehnika poznata kao apnea trening. Pre bilo kakvog intenzivnog treniranja važno je konsultovati se sa zdravstvenim radnikom ili stručnjakom kako bi se minimalizovali rizici i postigli najbolji rezultati.
