Zašto pratiti modrice i hematome
Iako mnogi smatraju modrice manje ozbiljnim problemom, praćenje simptoma modrica i hematoma je važno. Rana detekcija modrice ili hematoma i pravilno praćenje mogu ubrzati oporavak i smanjiti rizik od komplikacija. Modrice i hematomi nastaju pucanjem sitnih krvnih sudova usljed traume, padova, saobraćajnih nesreća, sportskih povreda ili nakon operacija.
Karakteristike modrica
Modrica (ekhimoza, kontuzija) je pljosnati trag krvi ispod kože koji mijenja boju od plavo-crne do žute ili zelene u narednih 5–10 dana. Modrice su osjetljive na dodir i obično zarastaju same u jedne do dvije nedjelje. Modrice se mogu pojaviti i dublje u mišićima ili kostima, izazivajući bol i osjetljivost.
Šta su hematomi i zašto su opasniji
Hematomi su veća lokalizovana krvarenja u kojima se krv zgruša i formira čvrstu masu. Mogu biti površinski ili duboki; veći hematomi traju sedmicama ili mjesecima. Hematomi mogu izazvati pad krvnog pritiska, šok ili pritisak na susjedne organe. Posebno opasni su hematomi u mozgu i lobanji jer krv može vršiti pritisak na mozak, izazivajući slabost, napade, gubitak pamćenja i druge trajne posljedice. "Crno oko" može dovesti do problema sa vidom.
Simptomi, dijagnoza i liječenje
Simptomi uključuju bol, otok i promjenu boje kože. Dijagnoza se često postavlja vizuelnim pregledom, a za sumnju na unutrašnji hematom koriste se CT ili MRI. Blage modrice tretiraju se RICE metodom (odmor, led, kompresija, podizanje). Hladni oblozi 10–15 minuta nekoliko puta dnevno u prva 48 sati pomažu. Veći ili progresivni hematomi mogu zahtijevati dreniranje ili hiruršku intervenciju, a kod težih hematoma u lobanji ponekad je neophodna procedura "bušenje lobanje" ili kraniotomija.
