Šta su arterije i njihov značaj
Arterije održavaju tijelo živim tako što dovode kisik i hranljive materije do ćelija i organa. Arterije su deblje i mišićavije od vena kako bi izdržale pritisak krvi iz lijeve komore. Aorta je najveća arterija, prečnika približno 10–25 mm, dok arteriole mogu biti široke od 0,30 mm do 0,01 mm. Arterije se granaju od aorte i dopremaju krv kroz cijelo tijelo.
Vrste arterija
Postoje elastične i mišićne arterije. Elastične arterije, kao što su aorta i plućna arterija, primaju krv direktno iz srca i imaju više elastičnog tkiva. Mišićne arterije, kao femoralna, radijalna i brahijalna, sadrže više glatkih mišića i regulišu protok krvi.
Ko snabdijeva koje organe
Specifične arterije hrane određenim dijelovima tijela: koronarne arterije srce; karotidne i vertebralne mozak; ilijačne karlicu; femoralna noge; subklavijalne ruke i vrat; celijačne i mezenterične probavni sistem. Zdrave arterije su ključne za funkciju svakog organa.
Začepljene arterije, ateroskleroza i simptomi
Ateroskleroza i nakupljanje plaka otežavaju protok krvi i vode do suženja ili začepljenja arterija. Simptomi začepljenih arterija uključuju bol u grudima, srčani udar, moždani udar, utrnulost ili bol u nogama i rukama, kratak dah, bol u stomaku i umor. Mnogi faktori, poput povišenog krvnog pritiska i holesterola, mogu biti bez simptoma dok ne oštete arterije.
Dijagnostika i liječenje
Za provjeru zdravlja arterija koriste se angiografija, CT, magnetna rezonanca i ehokardiogram. Liječenje varira od promjena načina života i lijekova za snižavanje holesterola i krvnog pritiska, preko razrjeđivača krvi i kortikosteroida, do angioplastike i bajpas operacija, uključujući karotidnu endarterektomiju.
Prevencija i zdrav način života
Za zdrave arterije ključne su ishrana bez trans i zasićenih masti, redovno vježbanje, izbjegavanje duvana, 7–9 sati sna, upravljanje stresom, kontrola krvnog pritiska, holesterola i dijabetesa, održavanje zdrave težine i ograničenje alkohola.
