Šta je predijabetes i koliko je čest

Predijabetes je stanje povišenog šećera u krvi koje još nije dijabetes tip 2. Između 20 i 50 odsto osoba sa predijabetesom razvije dijabetes tip 2 u naredne tri do pet godina. Kod osoba starijih od 45 godina desetogodišnji rizik iznosi oko 9–14 odsto. Više od 80 odsto ljudi sa predijabetesom ne zna da ima ovo stanje, jer su simptomi često odsutni ili nespecifični.

Simptomi i dijagnoza

Većina pacijenata nema simptome. Moguće manifestacije su tamna koža u pregibima (akantoza nigrikans), male kožne izrasline (akrohordoni) i promjene na očima. Normalan šećer u krvi natašte je 70–99 mg/dl. Predijabetes se definiše glukozom natašte 100–125 mg/dl ili A1C 5,6–6,4 odsto. Testovi za dijagnozu su glukoza natašte, A1C i, po potrebi, OGTT.

- Do skoro smo radili samo OGTT test sa merenjem šećera pre i posle dva sata. Danas se savetuje samo merenje nakon jednog sata, od uzimanja 75 grama glukoze u 300 mililitara vode. Ako je vrednost veća od 8,6 mmol/L, rizik za predijabetes postoji - ukazuje prof. dr Beljić Živković.

- Dodatno, glikozilirani hemoglobin (HbA1c) od 5,6 do 6,4 odsto ukazuje na predijabetes. Potrebno je uraditi insulin i glikemiju iz krvi, sa računanjem HOMA indeksa, C-peptid, lipidni status, kao i ultrazvuk abdomena, radi uvida u stanje jetre i pankreasa. Na osnovu tih analiza lekar dobija sliku metaboličkog poremećaja, koji nije isti kod svakog, i kreira individualizovan terapijski pristup - ističe prof. dr Beljić Živković.

Uzrok, rizici i prevencija

Glavni uzrok je insulinska rezistencija. Faktori rizika su genetika, višak masti posebno u stomaku, fizička neaktivnost, nezdrava ishrana, određeni lekovi, hormonski poremećaji, stres i loš san. Prevencija i lečenje se zasnivaju na promenama načina života: gubitak težine, redovna fizička aktivnost (150 minuta nedeljno), i uravnotežena ishrana. U nekim slučajevima lekar može propisati metformin ili akarbozu.

- Kada je u pitanju predijabetes, znanje je moć. To uključuje saznanje da li imate predijabetes i znanje kako da napravite promene da biste ga preokrenuli ili obuzdali - poručuju lekari iz Klivlend klinike (Cleveland clinic) i takođe prenose sledeće poruke koje je važno zapamtiti: Promena navika je teška. Verovatno neće biti direktan put do zdravijih navika. To je u redu i očekivano. Fokusirati se na jedan cilj ili zdravu promenu u jednom trenutku. Previše promena odjednom može da bude preopterećujuće. Ceniti napredak više od savršenstva. Svaka pozitivna promena je korisna promena. Budite nežni prema sebi. - Ako se razvije predijabetes ili dijabetes tip 2 uprkos zdravim promenama, ne treba biti strog prema sebi. Dijabetes tip 2 nije bolest nedostatka snage volje. On uključuje mnoge složene mehanizme. A zdrave promene koje ste napravili i dalje pomažu u zaštiti zdravlja - zaključuju iz Klivlend klinike u Ohaju, SAD.