Raznovrsni znaci poremećaja iz spektra autizma
Psiholog Vanja Tolj objašnjava da nijedno dijete sa poremećajem iz spektra autizma (PSA) nije isto i da se simptomi kod svake djece razlikuju. Posebno je važno slušati roditeljski instinkt ako osjete da se razvoj njihovog djeteta razlikuje od ostale djece.
Prvi indikatori autizma
Najčešći rani znakovi autizma odnose se na socijalni kontakt: dijete ne uspostavlja ili brzo prekida kontakt očima, ne reaguje na svoje ime, ne koristi pokazivanje prstom i gestove za komunikaciju. Ponašanje može biti repetitivno ili neobično, kao što je beskrajno okretanje točkića ili slaganje predmeta. Govor može izostajati ili biti mehanički, bez razumijevanja značenja izgovorenih rečenica. Takođe, dijete često ne traži utehu kad je uplašeno i izgleda kao da je "u svom svijetu".
Kada potražiti stručnu ocjenu?
Stručna pomoć je potrebna ako dijete do 12 mjeseci ne guguće, ne pokazuje predmete do 14 mjeseci, ne izgovara riječi do 16 mjeseci ili ne kombinuje riječi do 24 mjeseca, iliako izgubi ranije stečene vještine. Rana dijagnoza i podrška značajno poboljšavaju razvoj komunikacije, socijalnih i kognitivnih sposobnosti.
Važnost rane intervencije
Dijagnoza autizma se često postavlja između 18 mjeseci i 3 godine, ali prve znake roditelji mogu prepoznati i ranije. Rana podrška omogućava da dijete razvije bolje razumijevanje svijeta i olakšava njegovu socijalnu interakciju i učenje. Mozak malog djeteta je plastičan, a terapije nisu liječenje autizma, već podrška za funkcionisanje u svakodnevnom životu.
Terapijski rad i podrška porodici
Vanja Tolj, koji radi u Beču sa djecom sa PSA, primjenjuje metode kao što su TEACCH i PECS, koristeći rutinu i vizuelnu podršku. Rad se odvija kroz svakodnevne situacije, pomažući djeci da izraze emocije i razviju samoregulaciju. Ključ uspjeha je porodična podrška, jer roditelji provode najviše vremena sa djetetom i učestvuju u terapiji.
Šta znači napredak kod djece sa autizmom?
Napredak nije "izliječiti" autizam ili prilagoditi dijete društvu, već označava poboljšanje u svakodnevnim situacijama - smanjenje frustracija, bolju komunikaciju, prihvatanje promjena i veću socijalnu povezanost. Najvažnije je da dijete ne odustane od svijeta i da svijet ne odustane od njega.
Prilagođavanje i međusobno razumijevanje
Najveći izazov je nerazumijevanje okoline i sistema. Dete i svijet se moraju kretati ka sredini – dijete uči da funkcioniše u svijetu, a svijet prihvata dijete onakvim kakvo jeste, sa svojim potrebama. Cilj je dostojanstven i podržan život osobe sa autizmom.
Poruka i planovi za budućnost
Vanja Tolj ističe važnost strpljenja, prihvatanja i timskog rada. Roditelji i terapeuti treba da razvijaju razumijevanje dječijih potreba i pruže im podršku bez forsiranja. Planira da kroz seminare i radionice širom Balkana prenese savremene terapijske metode i osnaži roditelje da bolje razumiju svoju djecu i primjenjuju efikasne pristupe.
