Šta su ksantomi i kako izgledaju?

Ksantomi su male izbočine na koži koje mogu narasti do prečnika od 7,5 centimetara. Javljaju se pojedinačno ili u skupovima, a mogu biti u broju veći. Njihov oblik i veličina variraju, a boja se kreće od crvenkaste do žućkaste. Ponekad svrbe ili su osetljivi na dodir.

Gdje se ksantomi najčešće pojavljuju?

Ovi dermatološki simptomi mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, uključujući unutrašnje organe, ali najčešće su na koži. Najčešća mjesta pojave su zglobovi poput koljena i laktova, tetive, ruke, stopala, zadnjica i kapci.

Koji su uzroci nastanka ksantoma?

Ksantomi najčešće izbijaju kao posledica drugih zdravstvenih problema, najčešće zbog povišenog nivoa lipida u krvi, što uključuje holesterol i trigliceride. Višak ovih masti skuplja se ispod kože i predstavlja vizuelni znak poremećaja.

Bolesti koje najčešće izazivaju ksantome su dijabetes, visok holesterol, metabolički poremećaji poput familijarne hiperholesterolemije, ciroza jetre, pankreatitis, smanjena funkcija štitne žlezde i neki oblici karcinoma. Međutim, ne svi tipovi ksantoma ukazuju na bolesti, na primjer ksantelazma na kapcima često nije povezana ni sa kakvim drugim zdravstvenim problemima.

Kako se testiraju ksantomi?

Lekar može preporučiti biopsiju radi potvrde da izbočine nisu maligni tumori. Takođe se rade testovi za proveru nivoa lipida u krvi, uključujući holesterol i trigliceride. Dodatni krvni testovi mogu pomoći u otkrivanju dijabetesa, bolesti jetre, pankreatitisa ili problema sa štitnom žlezdom.

Načini lečenja ksantoma

Uklanjanje ksantoma može se sprovesti laserom ili hirurškim putem, ali postoji mogućnost njihovog ponovnog pojavljivanja. Lečenje podrazumeva suzbijanje osnovnog uzroka povećanih lipida u krvi. To uključuje promene u načinu života, ishrani i primenu lekova ako je potrebno.

Za pojedinačna stanja lečenje izgleda ovako: dijabetes se kontroliše ishranom, fizičkom aktivnošću i ponekad insulinom; bolesti jetre zahtevaju promene životnih navika i eventualno terapiju; hipotireoza se tretira sintetičkim hormonima štitne žlezde; kardiovaskularni problemi se rešavaju smanjenjem lipida kroz ishranu i lekove.

Ukoliko se nivo lipida u krvi uspešno reguliše, ksantomi mogu nestati sami od sebe. Ako ne, preporučuje se konsultacija sa lekarom o mogućnostima uklanjanja.