Šta je štitna žlijezda
Štitna žlijezda smještena je u osnovi vrata, odmah ispod Adamove jabučice. Štitna žlijezda oslobađa hormone koji regulišu srčani ritam, krvni pritisak, tjelesnu temperaturu i tjelesnu težinu. Rak štitne žlijezde nastaje kada ćelije u štitnoj žlijezdi nekontrolisano rastu i formiraju tumor koji može napasti okolna tkiva i proširiti se.
Porast obolijevanja i mogući uzroci
Učestalost raka štitne žlijezde se značajno povećala od 1980. do 2016. godine, sa izraženim porastom i kod muškaraca i kod žena. Za porast se navode bolja dijagnostika, izloženost jonizujućem zračenju, povećana upotreba CT snimaka, gojaznost i faktori životne sredine. Izlaganje zračenju u djetinjstvu, poput posljedica nuklearnih nesreća ili radioloških snimaka, povećava rizik. Gojaznost je povezana sa većim rizikom od dijagnoze i agresivnijih tumora.
Dijagnostika i prekomjerna dijagnoza
Ultrazvuk i biopsija tankom iglom omogućili su otkrivanje malih čvorića, što je dovelo do povećanog otkrivanja, ali i do prekomjerne dijagnoze. Ipak, raste i broj većih i metastatskih tumora, što sugeriše da pored bolje dijagnostike postoji stvarno povećanje incidence.
Simptomi i znakovi
Simptomi raka štitne žlijezde mogu uključivati kvržicu ili čvorić na vratu, poteškoće sa disanjem ili gutanjem, promuklost, otečene limfne čvorove. Ako se rak proširi, mogu se javiti umor, gubitak apetita, mučnina, povraćanje i neočekivan gubitak tjelesne težine.
