Šta su alergije i kako nastaju
Alergije nastaju kada imuni sistem pogrešno prepozna bezopasnu supstancu kao prijetnju. Antitijela se vežu za alergene kao što su polen, hrana ili ubodi insekata i pokreću odgovor organizma. To dovodi do simptoma alergije: kijanje, curenje nosa, začepljen nos, svrab i suzenje očiju, kašalj. Alergije mogu biti blage, ali i ozbiljne, pa čak izazvati anafilaksiju koja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Alergija na hranu i kikiriki
Alergija na hranu pogađa oko 4–5% populacije, a među najčešćima su alergija na kravlje mlijeko, jaja, pšenicu, soju, kikiriki, orašaste plodove, ribu i školjke. Neki pacijenti prerastu alergiju na hranu, dok kod drugih ostaje doživotna alergija. Alergija na kikiriki posebno je povezana s većim porodičnim rizikom.
Uloga genetike i okoline
Genetika igra važnu ulogu: djeca roditelja s alergijama imaju veći rizik, a kod porodične alergije na kikiriki rizik može biti značajno veći. Jednojajčani blizanci imaju veću vjerovatnoću da dijele iste alergije nego dvojajčani, ali to nije garancija. Okolina također utiče: odrastanje na selu, ran kontakt s kućnim ljubimcima i dojenje smanjuju rizik, dok zagađenje i duvan povećavaju šanse za razvoj alergija.
Prevencija i rani unos hrane
Rani uvođenje namirnica u ishranu može smanjiti vjerovatnoću alergije na hranu kod djece. Posebni poslovi s hemikalijama mogu izazvati alergije u odraslih. Prepoznavanje simptoma i pravovremena reakcija mogu spriječiti teže ishode, uključujući anafilaksiju.
