Antibiotska rezistencija kao globalna prijetnja
Antibiotska rezistencija predstavlja jednu od najvećih prijetnji savremenoj medicini i javnom zdravlju. Bakterije postaju otporne na lijekove koji su decenijama spašavali živote, pa se povećava opasnost da i najjednostavnije infekcije ponovo postanu ozbiljne. Posebnu zabrinutost izazivaju multirezistentni gram-negativni patogeni i druge bakterije visokog rizika.
- Zabrinutost izazivaju multirezistentne bakterije koje se nalaze i na listi SZO među prioritetnim patogenima zbog visokog rizika po zdravlje i ograničenih mogućnosti lečenja. Među ovim patogenima posebno se ističu gram-negativne bakterije otporne na antibiotike poslednje linije lečenja, Mycobacterium tuberculosis rezistentan na lekove kao i drugi visokorizični patogeni, poput Salmonella, Shigella, Neisseria gonorrhoeae, Pseudomonas aeruginosa i Staphylococcus aureus, koji značajno doprinose globalnoj zabrinutosti. U svetu su već zabeleženi slučajevi teških infekcija, pa čak i sepse, izazvanih bakterijama koje su bile otporne na sve raspoložive antibiotike – objašnjava Milena Milojević, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.
Uzroci i posljedice nepravilne upotrebe
Glavni uzrok rastuće rezistencije je nepravilna i prekomjerna upotreba antibiotika: prekidanje terapije prerano, korišćenje neadekvatnog antibiotika i primjena kod virusnih infekcija. To remeti i korisnu mikrofloru, a oporavak crijevne flore nakon jedne terapije može potrajati mjesecima.
- Dodatni problem je što antibiotici ne deluju selektivno, oni ne uništavaju samo patogene bakterije, već i korisne bakterije, čime narušavaju prirodnu ravnotežu organizma. Obnova crevne flore nakon samo jedne terapije antibioticima može da traje mesecima, a u nekim slučajevima i duže, što ima dalekosežne posledice po imunitet i opšte zdravlje.
Uloga farmaceuta i akcije u apotekama
Antibiotska rezistencija zahtijeva koordinisanu akciju ljekara, farmaceuta i zdravstvenih institucija. Farmaceutska komora Srbije je 2021. pokrenula projekat "Standardizovana farmaceutska usluga prilikom izdavanja antibiotika" u kojem magistri farmacije, savjetnici za antibiotike, informišu pacijente o pravilnoj upotrebi, trajanju terapije i mogućim interakcijama. Do sada je 670 farmaceuta pružilo preko 32.000 usluga, što pokazuje da građani prepoznaju važnost odgovornog korišćenja antibiotika.
- U apotekama širom Srbije rade farmaceuti, stručnjaci za lekove kojima se uvek možete obratiti za pomoć u vezi terapije koju imate ili bilo kakvih nedoumica u vezi sa lekovima. Farmaceuti savetnici su prošli dodatnu obuku i pružaju detaljnije informacije o antibiotiku koji je propisan i daje pacijentima usmena i pisana uputstva kako da ga koriste. Možete ih prepoznati po bedžu koji nose sa oznakom "Savetnik za antibiotike“ - kaže Sonja Stoiljković, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.
- Važno je znati da antibiotici leče samo bakterijske infekcije. - Važno je znati da ne može svaki antibiotik ubiti svaku bakteriju, zato ih ne smemo koristiti napamet. Ako nam je lekar nekada ranije propisao neki antibiotik, to ne znači da će taj isti antibiotik rešiti problem i sledeći put, čak i ako nam se čini da su simptomi isti.
- Antibiotska rezistencija je veoma aktuelna tema u svetu jer je jedan broj bakterija postao otporan na većinu antibiotika koje danas imamo. To će u narednim godinama prouzrokovati velike probleme ukoliko antibiotike ne budemo čuvali, tj. ako ih budemo neracionalno koristili – kaže Sonja Stoiljković, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.
Savjeti za virusne infekcije
Većina sadašnjih infekcija su virusne. Odmor, podizanje imuniteta suplementima koji sadrže cink, vitamin C i vitamin D, unos tečnosti i konsultacija sa farmaceutom o lijekovima bez recepta su najčešći savjeti. Temperatura i kašalj često ne zahtijevaju antibiotike, a postvirusni kašalj može trajati i do nekoliko sedmica.
