Astma i sezonska pogoršanja
Astma je hronično zapaljensko oboljenje disajnih puteva. Promjene temperature, hladnoća i povećana vlaga često pogoršavaju astmu, naročito u jesen i zimu. Astma se pojačava i zbog alergena poput ambrozije ili grinja, izloženosti zagađenju, stresa, infekcija, napora ili nekih lijekova.
Uzroci napada astme
Napadi astme često se javljaju noću ili pred jutro zbog položaja tijela i biološkog ritma. Napad astme može izazvati suženje disajnih puteva i pojačano lučenje sekreta, što otežava disanje.
- Svako pogoršanje stanja u ovom slučaju podrazumeva i češće javljanje izabranom lekaru, a po potrebi i uključivanje infuzione terapije - kaže pneumoftiziolog Tatjana Radosavljević.
Šta uraditi tokom napada astme
Pri napadu astme odmah primijeniti inhalacione bronhodilatatore i ponavljati inhalaciju na pet minuta. Ako nema poboljšanja, hitno potražiti medicinsku pomoć, jer se stanje može neočekivano zakomplikovati.
- Kada dođe do astmatičnog napada, odmah treba započeti sa terapijom inhalacijama tzv. bronhodilatatorima, koje treba ponovljati na pet minuta. Ako nema poboljšanja stanja, neophodno je javiti se hitno lekaru, jer nije moguće uvek predvideti dalji tok bolesti. U najekstremnijim slučajevima kada može doći i do gubitka svesti - napominje naša sagovornica i dodaje da je veoma važno da se pravilno uzme lek za širenje disajnih organa.
Tehnike disanja
U toku napada pokušajte smiriti paniku i štedjeti snagu. Kontrolišite ritam disanja i pojačajte dijafragmalno disanje: disati stomakom, tijelo blago nagnuto naprijed, u sjedećem položaju. Opustite vrat, ramena i mišiće lica, snažno izdahnite stezanjem trbušnih mišića, pa pri udisaju opustite stomak i ponavljajte dok se simptomi ne smanje.
- Najpre treba pokušati da se savlada napad straha ili panike. Treba štedeti snagu, a svesnim disanjem kontrolisati ritam disanja i pojačati dijafragmalno disanje - treba disati stomakom sa telom lako nagnutim unapred, i postavljanjem u položaj koji najviše odgovara - sedeći položaj. Na ovaj način se opušta grudni koš - kaže dr Tatjana Radosavljević.
Opasni oblici i liječenje
U najtežim slučajevima napad može dovesti do gubitka svesti ili razviti status asmatikus, produženi napad koji traje i preko 24 sata i ne reaguje na standardnu terapiju. Tada je neophodna bolnička obrada, infuziona terapija i kisik.
- Lekovi se daju u injekcijama, infuzijama (aminofilin, urbason-kortikosteroidi), a u pojedinim slučajevima je neophodan i kiseonik - kaže dr Tatjana Radosavljević.
Pumpice, inhalacije i savjeti
Pumpice i inhalacije su idealan način liječenja astme jer lijek direktno djeluje na bronhije. Koriste se dvije vrste pumpica: zaštitna (lokalni kortikosteroid) koja se primjenjuje redovno i pumpica za napad (bronhodilatator). Kombinovani aerosoli sve češće objedinjuju obje uloge.
- Jako je važno je da pacijenti pravilno koriste pumpice. Najčešća I najštetnija zabluda vezana za pumpice, u našem narodu, jeste da upotreba pumpica znači da je u pitanju odmakla faza astme i da one stvaraju zavisnost. Ovo nije tačno, jer su pumpice prvi i najdelotvorniji lek u lečenju i prevenciji bronhijalne astme, ne stvaraju zavisnost, a mogu da spreče ozbiljna pogoršanja bolesti - napominje dr Tatjana Radosavljević.
- Takođe, treba obratiti pažnju na zdravu ishranu, dovoljno sati sna, redovnu fizičku aktivnost, izbegavanje zadimljenih prostorija, izbegavati skupove gde se nalazi puno ljudi u zatvorenom prostoru. Pušenje pogoršava stanje kod obolelih od alergijske astme, jer menja strukturu bronhijalnog stabla i pogoršava preosetljivost i zapaljenje, a kod osoba alergičnih na duvan, pogoršava alergijsku reakciju - navodi spec.dr Tatjana Radosaljević i za kra ističe da dobro regulisana astma, odnosno bolesnici koji redovno koriste propisanu terapiju pumpicama mogu da žive normalno.
