Šta je atrijalna fibrilacija
Atrijalna fibrilacija je poremećaj srčanog ritma koji uzrokuje brz i haotičan rad pretkomora. Zbog atrijalne fibrilacije pretkomore ne pumpaju krv pravilno u komore, što dovodi do nepravilnog otkucaja srca i povećanog rizika od stvaranja krvnih ugrušaka. Ovi ugrušci mogu otići do mozga i izazvati moždani udar, pa je atrijalna fibrilacija ozbiljno stanje čak i kada simptomi izostaju.
Simptomi i uzroci
Najčešći simptomi atrijalne fibrilacije su osjećaj lepršanja u grudima ili palpitacije, ekstremni umor, vrtoglavica, nesvjestica, kratak dah i bol u grudima. Atrijalnu fibrilaciju mogu izazvati bolesti srca, visok krvni pritisak, prekomjerna tjelesna težina, hipertireoza, hronične bolesti bubrega, opstruktivna apneja u snu, genske varijante i operacija srca.
Faktori rizika i dijagnostika
Rizik od atrijalne fibrilacije raste sa godinama, posebno posle 65. godine, ali povećava ga i prekomjerna konzumacija alkohola, teške bolesti, nedostatak fizičke aktivnosti i ekstremni izdržljivi trening. Dijagnoza atrijalne fibrilacije postavlja se elektrokardiogramom, a često se rade i krvne analize, ehokardiogram i Holter monitor.
Faze i lečenje
Atrijalna fibrilacija je progresivna: postoje rizična faza, preatrijalna faza i faza sa već utvrđenom fibrilacijom (paroksizmalna, uporni, dugotrajna perzistentna i trajna). Lečenje atrijalne fibrilacije uključuje promjene načina života, lijekove za kontrolu ritma i brzine, antikoagulanse za prevenciju moždanog udara, te postupke poput kateterske ablacije i kardioverzije.
Prognoza
Studije iz 2024. pokazuju da atrijalna fibrilacija skraćuje očekivani životni vijek, u zavisnosti od dobi pri dijagnozi: kod mlađih pacijenata gubitak godina može biti veći nego kod starijih.
