Šta je bakterijska vaginoza?
Bakterijska vaginoza je najčešći poremećaj vaginalne flore kod žena reproduktivnog doba. Nastaje smanjenjem zaštitnih Lactobacillus bakterija koje proizvode mliječnu kiselinu i vodonik-peroksid, što omogućava prekomjeran rast anaerobnih bakterija kao što su Gardnerella vaginalis, Atopobium vaginae, Mobiluncus, Prevotella i Bacteroides. Za razliku od infekcija uzrokovanih jednim mikroorganizmom, bakterijska vaginoza predstavlja narušenu ravnotežu cijele vaginalne flore i često se ponavlja.
Simptomi i dijagnostika
Najčešći znaci su obilan, tanak, sivkasto-bijeli sekret sa neprijatnim mirisom ribe, naročito nakon odnosa, te blaga iritacija ili svrbež. Mnoge žene su asimptomatske, pa infekcija ostane neotkrivena. Dijagnoza se postavlja prema standardnim kriterijima: vaginalni pH > 4,5, obiljan tanak sivkasto-bijeli sekret, prisustvo "Clue" ćelija na mikroskopskom preparatu i pozitivan 'whiff' test.
Uticaj na plodnost, VTO i trudnoću
Bakterijska vaginoza može smanjiti šanse za začeće jer narušava lokalni imunitet i otežava preživljavanje i kretanje spermatozoida. Neki mikroorganizmi proizvode supstance koje smanjuju pokretljivost spermatozoida i mogu ometati spremnost endometrijuma za implantaciju. Postoje dokazi da bakterijska vaginoza negativno utiče na uspješnost vantjelesne oplodnje (VTO), smanjujući stopu implantacije i povećavajući rizik od spontanih pobačaja. U trudnoći povećava rizik od prevremenog porođaja, niske porođajne težine i horioamnionitisa.
Liječenje i prevencija
Standardno liječenje se zasniva na antibioticima metronidazolu ili klindamicinu, oralno ili vaginalno. Pravovremena dijagnostika i terapija su ključne za očuvanje plodnosti i uspjeh VTO. Praćenje nakon terapije je važno zbog mogućih recidiva. Probiotici se ispituju kao dopuna za obnavljanje Lactobacillus vrsta, ali za sada nisu zamjena za antibiotsko liječenje.
