Koljeno kao amortizer
Koljeno je najveći zglob u tijelu i služi kao glavni amortizer pri hodu, ustajanju i penjanju uz stepenice. Tijekom dana koljeno prolazi hiljade ciklusa savijanja i ispružanja, a na njega utiču kvadricepsi, gluteusi, meniskusi, ligamenti i kosti. Preopterećenje, stara povreda ili oslabljenje mišića mogu narušiti mehaniku i izazvati bol u koljenu.
Kako nastaje osteoartroza
Osteoartroza nastaje kada hrskavica počne propadati, a okolna tkiva reaguju. Prvi znaci su jutarnja ukočenost i kratkotrajno zatezanje poslije sjedenja, te bol pri silasku niz stepenice. Ako se ne interveniše, osteoartroza može ozbiljno ograničiti šetnju, posao i rekreaciju.
Faktori rizika i simptomi
Rizik raste sa godinama, viškom kilograma, starim sportskim povredama i poslovima sa čestim čučnjevima. Bol u koljenu obično se javlja pri opterećenju, a mirovanje donosi olakšanje. Kasnije se mogu pojaviti otok i duža ukočenost.
Dijagnoza i tretman
Dijagnoza se oslanja na razgovor, pregled i snimke (rendgen, ultrazvuk, MR po potrebi). Osnovu terapije čini fizikalna terapija: ciljane vježbe za kvadriceps i gluteuse, vježbe mobilnosti, stajanje na jednoj nozi, sobni bicikl s manjim opterećenjem, brzo hodanje po ravnom i plivanje. Proceduri poput TENS, ultrazvuka ili krioterapije mogu smanjiti bol i otok i olakšati vježbanje. Korištenje adekvatne obuće, ulošaka i štapa te smanjenje tjelesne mase dodatno rasterećuju koljeno.
Kada razmotriti operaciju
Ako nakon 12–24 nedelje dosljednog programa vježbi i korekcije kilaže bol i ograničenje funkcije ostanu značajni, razgovor o hirurškim opcijama je opravdan. Fizikalna terapija prije i poslije zahvata je ključna za dobar ishod.
