COVID-19 i arterijska krutost
Od početka pandemije procjenjuje se da je veliki broj ljudi prebolio COVID-19, a značajan dio ima posljedice koje traju duže od tri nedjelje, poznate kao dug COVID. Novi podaci ukazuju da COVID-19 može utjecati i na krvne sudove: osobe koje su preboljele COVID-19 imaju povećanu arterijsku krutost i ubrzano vaskularno starenje.
Studija i mjerenja
Istraživači su analizirali podatke od oko 2.390 učesnika iz više zemalja i mjerili brzinu pulsnog talasa (PWV) između karotidne i femoralne arterije. PWV je pokazatelj arterijske krutosti: veća PWV znači čvršće arterije i višu vaskularnu starost. Povećana arterijska krutost bila je prisutna i kod blagog oblika bolesti, što ukazuje da COVID-19 povećava arterijsku krutost bez obzira na težinu akutne infekcije.
Veći rizik kod žena i kod dugog COVID
Promjene su bile izraženije kod žena i kod osoba sa dugim COVID-om. Prosečno povećanje PWV kod žena sa blagim COVID-19 bilo je oko 0,55 m/s, što odgovara približno pet godina ranijeg vaskularnog starenja. To znači da COVID-19 može povećati rizik od infarkta miokarda i moždanog udara u budućnosti. Dobra vijest je da se arterijska krutost može otkriti mjerenjem PWV i da se rizik može smanjiti ranom dijagnostikom i intervencijama.
- Od samog početka pandemije, naučnici su shvatili da SARS-CoV-2 nije samo respiratorni virus, već je u stanju da izazove akutne kardiovaskularne komplikacije i direktno inficira vaskularne ćelije - rekla je dr Rosa Marija Bruno, profesorka farmakologije: - Još učimo šta se dešava u telu dugoročno nakon COVID-a. Primećen je povećan rizik od kardiovaskularnih događaja, poput infarkta miokarda i moždanog udara, što se može sprečiti ako se tihe promene poput povećane arterijske krutosti otkriju rano.
