Dnevni umor i zdravstveni rizici

Dnevni umor može biti upozorenje na ozbiljne zdravstvene probleme. Stručnjaci naglašavaju da kvalitetan san od minimalno sedam do osam sati nije luksuz, već osnovna potreba. Povezanost između nedostatka sna i raznih bolesti, uključujući dijabetes, depresiju, srčane i bubrežne bolesti, kao i gojaznost, može biti alarmantna. Dugoročno, rizik od svih vrsta demencije može se značajno povećati.

Umor nije beznačajan

Često se zanemaruju znakovi pospanosti, iako oni mogu signalizirati ozbiljan nedostatak sna. Na primer, ako neko zaspi na sastanku, to ne ukazuje samo na nedostatak interesa, već može biti i znak nedovoljnog ili lošeg kvaliteta sna. Dnevna pospanost može umanjiti učinak, ali i nagovestiti probleme sa spavanje ili druge zdravstvene tegobe. Istraživanja pokazuju da je teško proceniti nivo iscrpljenosti tokom produženog nedostatka sna.

Mikrosanjivanje i opasnosti

U slučajevima uporne pospanosti, mozak može upasti u mikrospavanje, što su kratki trenuci kada se mozak „isključi“. Većina ljudi ni ne primeti da se ovo desilo, ali to može imati ozbiljne posledice tokom vožnje ili u situacijama koje zahtevaju punu pažnju.

Uzroci umora

Poremećaj spavanja može biti uzrok dnevnog umora. Faktori kao što su previše kofeina, konzumiranje alkohola pre spavanja, nedostatak vežbanja ili loše uslove za spavanje mogu doprineti hroničnom umoru. Mnogi misle da malo alkohola pomaže u uspavljivanju, ali to zapravo pogoršava kvalitet sna. Takođe, hronični bol i upotreba određenih lekova mogu uticati na kvalitet sna, a konsultacija sa stručnjakom može biti od pomoći.

Pospanost kod žena i demencija

Studija objavljena u časopisu Neurology sugeriše da povećana dnevna pospanost kod starijih žena može ukazivati na veći rizik od demencije. Naime, žene u svojim 80-im godinama koje su postale pospanije tokom pet godina imaju duplo veći rizik od demencije. Iako studija ne dokazuje uzročnost, povezanost između pospanosti i kognitivnog opadanja je jasna.

Kognitivno zdravlje i san

Kako objašnjava dr Iue Leng sa Univerziteta Kalifornije, san je ključan za kognitivno zdravlje, jer omogućava mozgu da se odmori i obnovi, što poboljšava sposobnost razmišljanja i pamćenja. Njegova studija ukazuje da problemi sa snom mogu biti povezani sa kognitivnim starenjem i djelovati kao rani marker za rizik od demencije kod starijih žena.

Alchajmerova bolest kao uzrok demencije

Alchajmerova bolest (AB) je najčešći uzrok demencije, odgovorna za više od 60% dijagnostikovanih slučajeva. Ovo je grupa neuroloških poremećaja koja uzrokuje postepeno propadanje kognitivnih funkcija, što dovodi do nemogućnosti da osoba samostalno obavlja svakodnevne aktivnosti. Uključuje pamćenje, govor, pažnju i orijentaciju.

Faktori rizika za demenciju

Broj obolelih od Alchajmerove bolesti i drugih oblika demencije neprekidno raste, ali bi se mogao smanjiti za 50% eliminacijom 14 faktora rizika, uključujući:

  • manjak obrazovanja
  • gubitak sluha
  • povišen krvni pritisak
  • pušenje
  • gojaznost
  • depresija
  • fizička neaktivnost
  • šećerna bolest
  • prekomerno korišćenje alkohola
  • povrede glave
  • zagađenje vazduha
  • socijalna izolacija
  • nelečeni problemi sa vidom
  • visok nivo LDL holesterola

Razlikovanje između znakova demencije i normalnog zaboravljanja je ključno za pravovremenu intervenciju.