Šta je formikacija i taktilna halucinacija

Formikacija je taktilna halucinacija koja se doživljava kao lažni osjećaj mravinjanja ili puzanja insekata po koži, na njoj ili ispod nje. Formikacija se razlikuje od parestezije jer je naturu tog osjećaja halucinatorna, dok je parestezija posljedica oštećenja perifernih nerava.

Kako i zašto se formikacija doživljava stvarnom

Obrada dodira u mozgu uključuje više povezanih područja koja, kada su nepravilno aktivirana, stvaraju iluziju dodira bez vanjskog podražaja. Zbog toga formikacija i taktilna halucinacija djeluju potpuno stvarno i osoba teško razlikuje lažno od pravog osjećaja.

Simptomi i posljedice

Formikacija izaziva svrab, peckanje, bockanje ili osjećaj puzanja, često praćeno češanjem i oštećenjem kože. Simptom može biti prolazan ili hroničan i dovesti do samopovređivanja uslijed pokušaja uklanjanja zamišljenih insekata.

Glavni uzroci

Uzroci formikacije uključuju upotrebu lijekova i supstanci, apstinencijalne krize, mentalne poremećaje (psihoza, deluzionalna parazitoza, anksioznost, bipolarni poremećaj, depresija, OCD), neurološke bolesti (trauma mozga, demencija, encefalitis, epilepsija, migrena, MS, Parkinson, moždani udar) i brojna medicinska stanja te nutritivni nedostaci (B9, B12).

Lijekovi povezani sa formikacijom

Stimulansi, antidepresivi, antiepileptici, lijekovi za Parkinson, sedativi i neki antibiotski ili antifungalni preparati mogu izazvati formikaciju, kao i povlačenje od alkohola ili droga.

Lečenje i kada potražiti pomoć

Lečenje zavisi od osnovnog uzroka: ukidanje ili prilagođavanje lijeka, liječenje temeljne medicinske bolesti ili psihijatrijska terapija za mentalne poremećaje. Potrebna je procjena ljekara, naročito ako se simptomi pojave iznenada, nakon početka novog lijeka ili uz znakove ozbiljnog pogoršanja.

Podrška osobi sa formikacijom

Pristup zasnovan na slušanju, empatiji i ohrabrivanju na stručnu pomoć pomaže. Izbjegavati osporavanje doživljaja, ostati smiren i pružiti sigurno okruženje. Hitnu medicinsku pomoć tražiti ako postoji rizik od samopovređivanja, nasilnog ponašanja ili akutne neurološke krize.