Šta je moždani udar?
Moždani udar nastaje kada krvni ugrušak ili ruptura krvnog suda onemoguće dotok krvi do mozga, što može biti smrtonosno i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Brza dijagnoza i liječenje povećavaju šanse za preživljavanje. Važna je svaka sekunda, jer mozak trpi nepovratna oštećenja ako ostane bez kiseonika.
Simptomi moždanog udara
Zavisno od zahvaćenog dijela mozga, simptomi mogu biti različiti. Najčešći su afazija (gubitak govora), zamagljen ili dvostruki vid, zbunjenost, jaka vrtoglavica, nagle jake glavobolje, gubitak kontrole na jednoj strani tijela, promjene raspoloženja, mučnina, ukočenost vrata, nesvjestica, napadi te slabost ili paraliza. Važno je prepoznati ove znakove kako bi se odmah reagovalo.
Vrste i uzroci moždanih udara
Postoje dvije glavne vrste moždanih udara: ishemijski, koji nastaju kad ugrušak začepljuje krvni sud, i hemoragični, koji se javljaju pucanjem krvnog suda u mozgu. Uzroci mogu biti ateroskleroza, atrijalna fibrilacija, poremećaji zgrušavanja krvi, tumori, aneurizme i visok krvni pritisak, među ostalim.
Trajanje i posljedice
Moždani udar traje dok se protok krvi ne obnovi. Ukoliko mozak ostane bez kiseonika predugo, ćelije odumiru i oštećenje može biti trajno, dovodeći do invaliditeta. Često nakon liječenja simptomi mogu trajati dugo, pa je potrebna adekvatna rehabilitacija.
Rehabilitacija nakon moždanog udara
Rehabilitacija je ključni dio oporavka jer pomaže prilagođavanju promjenama u mozgu i tijelu. Traje mjesecima i usmjerena je na povratak funkcija i smanjenje posljedica udara. Brza i pravovremena intervencija znatno poboljšava prognozu i kvalitet života pacijenata.
