Zašto raditi holter
Holter je najpouzdanija metoda za preciznu dijagnostiku kod osoba koje imaju vrtoglavice, preskakanje srca ili teško regulisan krvni pritisak. Nošenje holtera je potpuno bezbolno. Uređaj se postavlja u ordinaciji, a prije postavljanja preporučuje se tuširanje jer se tokom nošenja ne tušira. Tokom snimanja pacijent obavlja uobičajene aktivnosti i vodi dnevnik, a nakon 24 sata uređaj se vraća i liječnik analizira zapis i daje preporuku za terapiju.
Vrste holtera
Postoje holter pritiska (ABPM) koji bilježi promjene krvnog pritiska danju i noću, i holter EKG koji prati ritam srca iz minuta u minut i otkriva aritmije nevidljive na standardnom EKG-u. Holter pritiska mjeri vrijednosti na svakih 15–30 minuta i omogućava otkrivanje maskirane hipertenzije, potvrdu ili isključenje sindroma belog mantila, te procjenu noćnog pritiska koji je važan za kardiovaskularni rizik.
Kada se preporučuje
Holter se preporučuje kod preskakanja srca, lupanja ili ubrzanog rada srca, vrtoglavice, slabosti ili nesvijesti, teško regulisanog pritiska, sumnje na sindrom belog mantila, provjere djelovanja terapije ili preventivne kontrole zbog porodične istorije kardiovaskularnih bolesti.
Tipične situacije
Vrlo često pacijenti ne povežu simptome sa srcem i pritiskom. Primjeri kada treba razmotriti holter dijagnostiku su: "Srce mi preskače, kao da pravi pauzu"; "Odjednom mi se zavrti u glavi, kao da ću da padnem"; "Izgubio/la sam svest, makar na trenutak"; "Umorim se i zadišem posle najmanjeg napora"; "Svako jutro me boli glava i osećam se iscrpljeno"; "Kada se uznemirim, srce mi lupa kao ludo"; "Pijem lekove za pritisak, ali mi vrednosti i dalje variraju".
Holter EKG i holter pritiska daju pouzdaniju sliku od pojedinačnog mjerenja, jer prate srce i krvni pritisak tokom cijelog dana i noći. Ova dijagnostika je važna i u preventivi kod osoba sa rizicima kao što su hipertenzija, dijabetes i porodična istorija srčanih bolesti.
