Stanja koja uzrokuju iznenadno mucanje i afaziju
Traumatske povrede mozga, moždani udari i tumori mozga, uključujući maligne promene, mogu prouzrokovati afaziju, zbog čega se javlja iznenadno mucanje. Posebno je važno obratiti pažnju na iznenadno mucanje jer ono zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju, naročito ako je praćeno simptomima moždanog udara.
Vrste mucanja i ko ga najčešće pogađa
Mucanje predstavlja poremećaj tečnosti govora, kojim mišići lica, usta i grla nekontrolisano trzaju tokom govora, izazivajući pauze i ponavljanja. Postoje razvojno mucanje u detinjstvu, perzistentno mucanje koje traje u odraslom dobu i stečeno mucanje koje je posljedica bolesti ili povrede mozga. Muškarci su pogođeni četiri puta češće nego žene, a razvojno mucanje obično se javlja između 2. i 7. godine života.
Simptomi mucanja
Kriterijumi za dijagnozu uključuju ponavljanje zvukova i slogova, produžavanje istih, pauze u riječima, blokade govora, zamjenu riječi, preterano naglašavanje i ponavljanje jednosložnih riječi. Osobe sa mucanjem često pokazuju i tzv. prelivanje grčeva ili gestove koji pogoršavaju stanje, a simptomi se intenziviraju pri stresu ili umoru.
Uzroci mucanja
Mucanje može imati genetsku osnovu, a ukoliko bliski član porodice muca, šanse za mucanjem se povećavaju. Takođe, kod osoba sa mucanjem mogu se uočiti razlike u strukturi mozga koje utiču na kontrolu mišića za govor.
Dijagnoza i liječenje
Dijagnozu mucanja postavlja ljekar na osnovu simptoma i istorije bolesti, pri čemu su medicinski testovi uglavnom nepotrebni kod razvojnih oblika. Za iznenadno stečeno mucanje potrebno je detaljnije ispitivanje, uključujući CT, MRI ili PET skeniranje, zbog potencijalnih oštećenja ili bolesti mozga. Osnovni tretman mucanja je govorna terapija, dok se lijekovi koriste za liječenje pratećih mentalnih teškoća poput anksioznosti ili depresije.
