Mikrobiom i kardiovaskularni rizik
Mikrobiom je kompleksna zajednica bakterija, arhea i gljivica u crevima čija ukupna masa iznosi stotine grama, a genetski potencijal je višestruko veći od ljudskog. Kao metabolički organ, mikrobiom utiče na inflamaciju, lipidni profil, glukoregulaciju i funkciju endotela, što ga čini važnim faktorom u modifikaciji kardiovaskularnog rizika, objašnjava interventni kardiolog.
Mehanizmi djelovanja
Mikrobiom djeluje kroz: metaboličku transformaciju dijetetskih supstrata, modulaciju imunog odgovora i produkciju signalnih molekula (kratkolančane masne kiseline, sekundarne žučne kiseline, TMAO). Disbioza povećava propustljivost crevne barijere, podiže LPS u cirkulaciji i izaziva niskogradijentnu inflamaciju koja podstiče aterosklerozu.
Ključni savjeti za zdrav mikrobiom
Povećajte unos rastvorljivih vlakana (25–35 g dnevno), jedite fermentisane namirnice, smanjite ultra-prerađenu hranu, unosite više polifenola, primijenite mediteranski ili biljni obrazac ishrane, redovno vježbajte, regulišite san i stres, pijte dovoljno vode i koristite antibiotike samo kada su neophodni. Suplementi (probiotici, prebiotici, omega-3, polifenoli, vitamin D) mogu pomoći ako su kombinovani sa promjenama u ishrani. Stabilan mikrobiom štiti intestinalnu barijeru, smanjuje inflamaciju i može umanjiti progresiju ateroskleroze te ukupni kardiovaskularni rizik.
