Uvod u bakterije roda Salmonella

Bakterije roda Salmonella, poznate kao salmonela, otkrivene su još 1885. godine tokom istraživanja kuge među svinjama. Do danas, identifikovano je više od 2.500 serotipova ove bakterije koje se nalaze širom sveta, u zemlji, vodi, kao i u crevima domaćih i divljih životinja, gmizavaca i ptica.

Netifusna salmoneloza

Netifusne salmoneloze su globalni zdravstveni problem zbog široke rasprostranjenosti ovih bakterija u životinjama i hrani koju konzumiramo. Dr Danka Purtić Kljajić ističe da je veoma važno raditi na prevenciji kako bi se izbegle infekcije. Kada se govori o crevnim infekcijama izazvanim salmonelom, misli se pretežno na netifusne salmoneloze, koje se manifestuju kao enterokolitis - upala sluznice tankog i debelog creva.

Rezervoari i izvori infekcije

Prema rečima stručnjakinje, rezervoari infekcije su različite vrste životinja, uključujući živinu, goveda, svinje, glodare, ptice, pse i mačke. Kontaminirana hrana životinjskog porekla, kao što su meso živine, jaja i mlečni proizvodi, kao i voće, povrće i voda zagađeni izmetom životinja, predstavljaju glavne izvore infekcije. Prenos sa obolelih osoba na druge je veoma redak.

Načini prenosa i inkubacija

Salmonela se prenosi fekalno-oralnim putem, a inkubacija traje od 6 sati do 3 dana.

Simptomi salmoneloze

Simptomi salmoneloze se obično javljaju naglo i uključuju dijareju, mučninu, povraćanje, bolove i grčeve u stomaku, kao i povišenu telesnu temperaturu. Ovi simptomi u većini slučajeva spontano nestaju nakon 3 do 5 dana.

Lečenje salmoneloze

Lečenje salmoneloze je u suštini simptomatsko i fokusira se na rehidraciju i nadoknadu elektrolita. Dr Danka Purtić Kljajić napominje da treba izbegavati upotrebu antibiotika jer oni ne skraćuju trajanje bolesti i mogu povećati rizik od kliconoštva. U slučajevima teških oblika bolesti i kod imunokompromitovanih pacijenata, može biti neophodna antibiotska terapija.

Prevencija salmoneloze

Prevencija uključuje pravilnu termičku obradu namirnica, temeljno pranje voća i povrća, redovno pranje ruku vodom i sapunom, posebno posle kontakta sa sirovim namirnicama, kao i sa kućnim ljubimcima. Takođe, važno je obezbediti pristup čistoj pijaćoj vodi, adekvatno zbrinjavanje fecesa i poboljšanje higijenskih uslova života kako bi se smanjio rizik od ove infekcije.