Uvod

Prema rečima stručnjaka, četvrtina osoba koje prežive moždani udar postaje zavisna od pomoći porodice ili negovatelja. Zbog toga je važno preduzimati preventivne mere, ukloniti rizike koji su pod kontrolom i prepoznati simptome kako bi se što pre potražila medicinska pomoć.

Uzroci moždanog udara

Neurolog Boban Labović objašnjava da do moždanog udara dolazi kada dođe do poremećaja u cirkulaciji, što smanjuje dotok kiseonika i hranljivih materija u delovima mozga, dovodeći do oštećenja i odumiranja nervnih ćelija. Dugotrajno nedostatak krvi može prouzrokovati trajna neurološka oštećenja. Svaki minut nakon što se moždani udar dogodi, umire 1,9 miliona neurona.

Vrste moždanog udara

Ishemijski moždani udar

Ako govorimo o ishemijskom moždanom udaru, on čini 85% svih slučajeva. Mogući uzroci uključuju trombozu, kada se ugrušak formira unutar krvnog suda, ili emboliju, kada ugrušak dođe iz drugog dela tela. U tom slučaju, dotok krvi u zahvaćeni deo mozga je značajno smanjen ili potpuno prekinut.

Hemoragijski moždani udar

Hemoragijski moždani udar je prisutan u 15% svih slučajeva. Dolazi do krvarenja unutar mozga ili u njegovoj okolini. Jaka glavobolja, que može biti praćena mučninom i ukočenošću vrata, su ključni simptomi.

Akrinim za prepoznavanje simptoma

Jedna od korisnih tehnika za identifikaciju simptoma moždanog udara je akronim BUDITE BRZI (BE FAST), koji uključuje:

  • B - ravnoteža
  • E - oči (iznenadne promene vida)
  • F - lice (nepravilnosti u osmehu)
  • A - ruke (slabost)
  • S - govor (njuška ili nerazgovetnost)
  • T - vreme (kada su promena počela)

Simptomi moždanog udara

Simptomi mogu varirati, a neki od najčešćih su:

  • Utrnulost ili slabost lica, ruku ili nogu
  • Poremećaji govora
  • Naglo zamagljenje vida do gubitka vida
  • Problemi s ravnotežom
  • Jaka glavobolja bez očiglednog uzroka

Faktori rizika

Mnogi faktori doprinose riziku od moždanog udara. Na njih se ne može uticati, kao što su starost i genetika, ali faktori kao što su povišen krvni pritisak, pušenje, dijabetes i fizička neaktivnost mogu se kontrolisati.

Prevencija moždanog udara

Prevencija može drastično smanjiti rizik od moždanog udara. Uključuje fizičku aktivnost, zdravu ishranu, prestanak pušenja i redovne medicinske preglede. Zdrav način života može smanjiti rizik za 80%.

Zaključak

Važno je prepoznati simptome i delovati brzo. Čak i prolazni ishemijski atak (TIA) zahteva hitnu medicinsku pomoć, jer može biti predskaznik ozbiljnijeg udara. Svako treba da bude svestan tih znakova i rizika povezanih sa moždanim udarom.