Zašto vrijeme utiče na raspoloženje
Postoji mnogo razloga zašto vrijeme i temperatura utiču na raspoloženje, a ključ leži u mozgu. Hipotalamus reguliše temperaturu tijela oko 37 stepeni i prima signale iz cijelog organizma. Promjene temperature i svjetlosti utiču na hipotalamus i cirkadijalni ritam, što posredno mijenja san, energiju i raspoloženje.
Sezonski afektivni poremećaj i zimska depresija
Sezonski afektivni poremećaj se često pojavljuje zimi kada su dani kraći i ima manje sunčeve svjetlosti. Cirkadijalni ritam i suprahijazmatično jezgro u hipotalamusu povezuju kontrolu temperature i cikluse spavanja, pa zimska depresija dovodi do poremećaja sna, letargije i promjena apetita. Melatonin i serotonin su ključni: manje dnevne svjetlosti može povećati lučenje melatonina i smanjiti serotonin, što pogoršava raspoloženje.
Geografija, ljeto i klimatske promjene
Učestalost sezonskog afektivnog poremećaja raste kako se udaljavamo od ekvatora zbog većih promjena u dužini dana. Ljeto donosi više sunčeve svjetlosti i vitamina D koji podiže serotonin, ali neki ljudi imaju i letnju depresiju zbog vrućine, poremećaja sna i fizičkog nelagoda. Porast temperature može pogoršati akutne mentalne probleme, a klimatske promjene značajno utiču na psihičko blagostanje.
