Šta su kortikosteroidi (glukokortikoidi)?
Kortikosteroidi, poznati i kao glukokortikoidi ili skraćeno steroidi, su sintetički lijekovi slični kortizolu koji stvaraju nadbubrežne žlijezde. Naučno su podgrupa kortikosteroida, ali se ta imena često koriste naizmjenično. To nisu anabolički steroidi, koji su sintetičke varijante testosterona.
Za koja stanja se koriste
Ljekari propisuju kortikosteroide za mnoge autoimune i upalne bolesti: lupus, reumatoidni artritis, astmu, vaskulitis, ekcem, miozitis, sindrom karpalnog tunela, alergijske reakcije pa i za povrede poput burzitisa, tendinitisa i okidačkog prsta. Kortikosteroidi u terapiji smanjuju upalu i bol.
Kako djeluju i prednosti
Kortikosteroidi brzo smanjuju upalu tako što suzbijaju hemikalije koje je izazivaju. Kao jedan od najbržih načina za ublažavanje upale, kortikosteroidi mogu brzo umanjiti bol, otok i crvenilo; neke formule daju olakšanje danima ili mjesecima, npr. injekcije kortizona. Kod teških autoimunih stanja kortikosteroidi mogu spriječiti pogoršanje i spasiti funkciju organa.
Nuspojave i rizici
Kratkoročna i dugotrajna upotreba kortikosteroida može izazvati nuspojave: povećan apetit, porast tjelesne težine, promjene na koži, lakše stvaranje modrica, zadržavanje vode, iritaciju želuca, slabost mišića, promjene raspoloženja i pojačanu dlakavost. Dugoročno povećavaju rizik od Kušingovog sindroma, dijabetesa, povišenog krvnog pritiska, osteoporoze i infekcija. Pravilna upotreba prema uputama ljekara smanjuje rizik.
Kada treba potražiti ljekarsku pomoć
Ako upala i bol traju sedmicu nakon početka nove terapije kortikosteroidima ili se pojave groznica, mučnina, povraćanje, vrtoglavica ili poteškoće s razmišljanjem, odmah se obratite ljekaru. Ako kortikosteroide treba uzimati duže vrijeme, ljekar će preporučiti praćenje šećera u krvi, krvnog pritiska i gustine kostiju kako bi se pravovremeno otkrile moguće komplikacije.
