Šta su moždane lezije
Moždane lezije su područja oštećenog moždanog tkiva nastala zbog povrede ili bolesti, poput moždanog udara. Lezije mozga mogu poremetiti normalan rad mozga i izazvati različite simptome: slabost, poremećaj čula, konfuziju i druge neurološke probleme. Lezije mozga se razlikuju po težini i lokalizaciji, što utiče na kliničku sliku.
Kako lezije utiču na mozak
Moždane lezije remete električnu i hemijsku komunikaciju u mozgu. Što je oštećenje veće, to su simptomi ozbiljniji. Simptomi zavise od toga koji deo mozga je pogođen: veliki mozak, mali mozak ili moždano stablo, odnosno frontalni, temporalni, parijetalni, potiljačni režanj i insula.
Simptomi prema lokaciji
Frontalni režanj: problemi sa učenjem, izvršnom funkcijom, govorom (afazija Brokin tip), promena raspoloženja, slabost ili anosmija. Temporalni režanj: problemi sa razumevanjem jezika (Vernikeov tip), auditivna obrada. Parijetalni režanj: utrnulost, agrafija, akalkulija, nemogućnost prepoznavanja prstiju. Insula: gubitak ukusa, autonomni poremećaji. Potiljačni režanj: kortikalno slepilo, ahromatopsija, prozopagnozija. Mali mozak: vrtoglavica, dizartrija, tremor, diplopija. Moždano stablo: poremećaji disanja, srčanog ritma i očnih položaja.
Uzroci, dijagnoza i lečenje
Uzroci lezija mozga uključuju tumore, kongenitalne i degenerativne bolesti, upalne i infekcijske procese, epilepsiju, moždane udare, traume i toksične izloženosti. Dijagnoza se postavlja neurološkim pregledom i snimanjem: CT, MRI i PET. Lečenje zavisi od uzroka: od odmora kod lakših potresa mozga, antibiotika kod infekcija, do hirurgije ili radioterapije kod tumora. Neke lezije su neizlečive, naročito one izazvane degenerativnim bolestima.
Prevencija i kada tražiti pomoć
Prevencija uključuje zdravu ishranu, fizičku aktivnost, nošenje zaštitne opreme i kontrolu hroničnih bolesti. Hitna medicinska pomoć je neophodna kod iznenadnih jakih glavobolja, promena vida, napada, gubitka svesti ili neuobičajenih promena ponašanja.
