Šta je predijabetes
Predijabetes nastaje kada je jutarnja glikemija povišena, ali ne dovoljno visoka da bi se dijagnostikovao dijabetes tip 2. Vrijednosti od 5,6 do 6,9 mmol/L ukazuju na predijabetes, stanje koje u oko 70% slučajeva vodi ka razvoju dijabetesa. Predijabetes je ozbiljno upozorenje, ali i prilika za prevenciju.
Ko je u riziku
Jedna od deset odraslih osoba ima predijabetes, često bez jasnih simptoma. Najugroženiji su ljudi sa porodičnom istorijom dijabetesa, osobe sa povišenim krvnim pritiskom, gojazni ljudi i žene sa sindromom policističnih jajnika. Rana dijagnoza i kontrola šećera u krvi mogu spriječiti teške komplikacije.
Kako se dijagnostikuje
Za postavljanje dijagnoze potrebno je više analiza i konsultacija sa ljekarom. "- Do skoro smo radili samo OGTT test sa merenjem šećera pre i posle dva sata. Danas se savetuje samo merenje nakon jednog sata, od uzimanja 75 grama glukoze u 300 mililitara vode. Ako je vrednost veća od 8,6 mmol/L, rizik za predijabetes postoji - ukazuje prof. dr Beljić Živković."
"- Dodatno, glikozilirani hemoglobin (HbA1c) od 5,6 do 6,4 odsto ukazuje na predijabetes. Potrebno je uraditi insulin i glikemiiju iz krvi, sa računanjem HOMA indeksa, C-peptid, lipidni status, kao i ultrazvuk abdomena, radi uvida u stanje jetre i pankreasa. Na osnovu tih analiza lekar dobija sliku metaboličkog poremećaja, koji nije isti kod svakog, i kreira individualizovan terapijski pristup - ističe prof. dr Beljić Živković."
Komplikacije i prevencija
Najčešće posljedice predijabetesa su dijabetes tip 2, kardiovaskularni događaji, moždani udar, promjene na krvnim sudovima, masna jetra i oboljenja bubrega. Male, ali dosljedne promjene u načinu života—zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost i kontrola telesne mase—mogu značajno smanjiti rizik i preokrenuti tok predijabetesa.