Šta je Skleroderma?

Skleroderma je retka, ali hronična bolest koja uzrokuje prekomernu proizvodnju kolagena u telu, što dovodi do zadebljanja kože i vezivnog tkiva. Imuni sistem pogrešno aktivira ćelije za proizvodnju kolagena, stvarajući deblje i tvrđe tkivo nego što bi trebalo biti. Termin "skleroza" je širi i odnosi se na otvrdnuće tkiva, dok je skleroderma specifična bolest vezivnog tkiva.

Tipovi Skleroderme

Postoje dva glavna oblika skleroderme: lokalizovana i sistemska. Lokalizovana skleroderma zahvata samo jedan deo kože i može se povući sama, dok sistemska varijanta uključuje oštećenje kože i unutrašnjih organa. Sistemska skleroza se deli na difuznu, ograničenu i sinusnu sklerozu, sa različitim obimom zahvaćenosti kože i organa kao što su pluća, srce, bubrezi i digestivni trakt.

Simptomi

Najčešći znak skleroderme je zadebljanje ili pojavljivanje voštanih mrlja na koži. Ostali simptomi uključuju bol u zglobovima, ukočenost, umor i gubitak težine. Sistemskim oblicima bolesti mogu se pridružiti simptomi poput problema sa disanjem, srčanim ritmom, otežanim gutanjem i otkazivanjem bubrega.

Uzroci i Rizične Grupe

Tačan razlog pojave skleroderme nije poznat, ali postoje nasljedni faktori. Žene su četiri puta sklonije ovom oboljenju nego muškarci, a najčešće se javlja između 30. i 50. godine života.

Komplikacije i Povezani Sindromi

Skleroderma može voditi do ozbiljnih komplikacija kao što su otkazivanje bubrega, plućna fibroza, hipertenzija i kardiovaskularni problemi. Često je povezana sa Rejnoovim i Sjogrenovim sindromom, koji dodatno otežavaju stanje pacijenata.

Dijagnoza i Lečenje

Dijagnostika uključuje analize krvi, testove za funkciju pluća, biopsiju kože, EKG, ehokardiogram i rendgenske preglede. Iako lek za sklerodermu ne postoji, lečenje kombinuje imunosupresive, kreme za kožu, lekove za specifične simptome, fizikalnu i svetlosnu terapiju. U težim slučajevima koristi se transplantacija matičnih ćelija.

Prevencija i Saveti za Život

Sklerodermu nije moguće sprečiti, ali se simptomi mogu kontrolisati promenama u ishrani, izbegavanjem preterane fizičke aktivnosti tokom egzacerbacija, i zaštitom kože adekvatnom odećom i kremama. Pravilno upravljanje bolešću može značajno poboljšati kvalitet života bolesnika.