Glavne nalaze izvještaja

Izvještaj, koji se smatra najpouzdanijim izvorom podataka o kvalitetu vazduha i uticaju na zdravlje, ukazuje na alarmantne brojke: Procjenjuje se da svake godine oko 7,9 miliona ljudi u svijetu prerano umre zbog izloženosti zagađenom vazduhu. Zagađen vazduh i čestice PM2.5 povezani su sa povećanim rizikom od brojnih bolesti.

Uticaj na mozak i kardiovaskularni sistem

U izvještaju se ističe sve više dokaza o vezi zagađenog vazduha sa razvojem Alchajmerove bolesti i oštećenjem srca. Granice SZO su 5 µg/m3 godišnje, dok su neke analizirane koncentracije znatno više, preko 35 µg/m3.

- Procenjuje se da je svaka četvrta prevremena smrt od Alchajmerove bolesti prouzrokovana zagađenim vazduhom. U Srbiji u apsolutnim ciframa to iznosi na 100.000 stanovnika, od 81 prevremeno preminule osobe od zagađenog vazduha, osam do 11 se pripisuje i dijagnozi Alchajmerove bolesti uzrokovane zagađenim vazduhom - istakla je ona za RTS.

- Ono što je manje poznato u javnosti je da su to uglavnom bolesti srca i krvnih sudova, usled ulaska tih najopasnijih čestica od 2,5 mikrona u prečniku koje se putem krvotoka raspoređuju i talože i u krvnim sudovima i u svim organima, pa je u Srbiji nekih 19 odsto smrti od ishemijske bolesti srca prouzrokovano zagađenim vazduhom, nekih 18 odsto moždanim udarom, narodski rečeno šlogom - istakla je dr Paunović i dodala da je tu i hronična opstruktivna bolest pluća sa 16 odsto.

- Smrtnost odojčadi u prvom mesecu života koja je procenjena na 14 odsto od svih neonatalnih smrti, prouzrokovana je zagađenim vazduhom. Druga činjenica se takođe odnosi na decu, koja su posebno osetljiv deo populacije, da je to i u svetu drugi faktor rizika zagađen vazduh i infekcije donjih respiratornih puteva, drugi faktor rizika smrtnosti dece do pet godina - naglasila je dr Paunović.

Srbija i moguća rješenja

Srbija i dalje spada među evropske zemlje sa visokim stopama prevremene smrti povezanih s PM2.5: Trenutna procjena je 81 smrt na 100.000 stanovnika. Implementacija mjera iz Programa zaštite vazduha do 2030. mogla bi smanjiti smrtnost za oko 40 odsto. Zagađen vazduh ostaje ključni javnozdravstveni problem koji zahtijeva hitne mjere.