Ko najčešće kolabira na visokim temperaturama?
Prema riječima dr Aleksandra Čokanovića iz beogradske Hitne pomoći, na ulicama najčešće kolabiraju stariji građani. Oni izlaze u prepodnevnim satima slojevito i toplo obučeni, piju svoju terapiju za pritisak, ali često ne provjere vrijednost krvnog pritiska prije izlaska.
Simptomi i prve pomoć kod toplotne iscrpljenosti i udara
Toplotna iscrpljenost predstavlja fazu bolesti koja prethodi toplotnom udaru. Prvi znak je spazam mišića, a važno je pravovremeno reagovati. Glavobolja je čest simptom sunčanice, toplotnog udara i iscrpljenosti. Ključni simptom toplotnog udara je da organizam mora da počne da se hladi u roku od 30 minuta.
Dr Čokanović savjetuje da ako neko kolabira na vrućini, treba ga rashladiti i dati mu malo tečnosti, ali ne treba polivati većom količinom hladne vode da bi se tačno procijenilo stanje pacijenta. Ukoliko je osoba bez svijesti, treba joj podići noge. Ako je razlog niskog pritiska, pacijent će se oporaviti brzo.
Savjeti za hronične bolesnike i prilagođavanje terapije
Hroničnim pacijentima sa hipertenzijom se preporučuje da usklade terapiju sa visokim temperaturama, posebno oni koji koriste diuretike zbog povećanog znojenja ljeti. Fizička aktivnost treba biti planirana u jutarnjim satima do 10 sati i poslijepodne nakon 16 ili 17 sati, kada temperature nisu toliko visoke.
Preporuke za unos tečnosti i korišćenje klima uređaja
Tokom toplotnog talasa ne treba konzumirati gazirane i zaslađene napitke, već je poželjna mineralna ili obična voda, kao i limunada bez šećera ako se podnosi kiselo. Klima uređaji su preporučljivi, ali razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne smije biti veća od 10 stepeni kako se ne bi izazvao temperaturni šok organizmu.
Zaključak
Izuzetno je važno pratiti simptome toplotne iscrpljenosti i brzo reagovati kako bi se spriječio toplotni udar. Posebnu pažnju treba obratiti na starije i hronične pacijente, prilagoditi terapiju i redovno kontrolisati krvni pritisak tokom vrućih dana.
