Trihineloza: uzrok i prenos
Trihineloza je parazitska bolest koja nastaje konzumiranjem sirovog ili nedovoljno kuvanog mesa, najčešće svinjetine, zaraženog larvama roda Trichinella. U želucu kiselina i enzimi razgrađuju cistu larvi, oslobađaju odrasle crve koji proizvode nove larve koje se usađuju u mišićno tkivo. Trihineloza se pojavljuje sporadično ili u manjim i većim epidemijama, posebno u jesen i zimu. Larve se održavaju u lancu prenošenja među pacovima, svinjama, divljim životinjama i čovjekom.
Simptomi trihineloze
Simptomi trihineloze mogu biti blagi do teški. Rani znaci, koji počinju nekoliko dana nakon zaraze, uključuju mučninu, povraćanje, dijareju i bol u stomaku. Kasniji simptomi, koji se javljaju oko 10–14 dana, obuhvataju bolove u mišićima, groznicu, glavobolju, oticanje očiju, izuzetni umor, kašalj, osip te promjene u pražnjenju crijeva. U teškim slučajevima trihineloza može prouzrokovati upalu srčanog mišića, probleme sa disanjem, upalu mozga i može biti smrtonosna.
Dijagnoza i liječenje
Dijagnoza trihineloze zasniva se na simptomima, istoriji konzumacije sumnjivog mesa i povišenom broju eozinofila u krvi. Antitijela se pojavljuju kasnije i mogu potvrditi dijagnozu. Liječenje treba započeti što prije; propisuju se antiparazitski lijekovi koji, ako se uzmu u ranoj fazi, sprječavaju širenje u mišiće, te lijekovi za ublažavanje bola i upale. Neliječena trihineloza može dovesti do ozbiljnih komplikacija i smrti.
Prevencija i sigurnost mesa
Zaštita od trihineloze podrazumijeva temeljno pranje ruku, higijenu kuhinjskog pribora i potpunu termičku obradu mesa. Preporučene temperature su: svinjetina 71°C, meso divljači 75°C, divlje ptice 82°C. Zamrzavanje debljeg mesa može pomoći: 20 dana na -15°C, 10 dana na -23°C ili 6 dana na -30°C. Pravilna priprema i kontrola mesa značajno smanjuju rizik od trihineloze.
