Ubrzan rad srca i kada treba brinuti
Ubrzan rad srca, odnosno povećen puls ili povećana srčana frekvencija, obično nije opasan, ali može ukazivati na osnovni zdravstveni problem. Prosečan puls u mirovanju kod odraslih iznosi oko 60–100 otkucaja u minuti; više od 100 otkucaja naziva se tahikardija. Važno je pratiti učestalost, trajanje i jačinu epizoda kako biste znali kada potražiti pomoć.
Glavni uzroci ubrzanog rada srca
Ubrzan rad srca može nastati zbog snažnih emocija i stresa kada telo oslobađa adrenalin, što dovodi do povećanog krvnog pritiska, proširenih zenica, znojenja i palpitacija. Takođe, supstance poput kofeina, alkohola, nikotina i ilegalnih stimulansa često izazivaju ubrzan puls. Određeni lekovi i hormonske promene tokom trudnoće ili u postmenopauzi mogu povećati srčanu frekvenciju. Neuravnoteženost elektrolita takođe može dati simptome kao što su ubrzan ili nepravilni puls, kratak dah i konfuzija.
Kada posetiti lekara i kako smanjiti puls
Potražite savet lekara ako ubrzan rad srca traje dugo, pogoršava se ili ako imate istoriju srčanih problema. Hitno zatražite pomoć ako se jave kratak dah, vrtoglavica, nesvestica ili bol u grudima. Da biste smanjili puls, smanjite unos kofeina i alkohola, prestanite pušiti, upravljajte stresom redovnim vežbanjem i opuštanjem te se posavetujte sa zdravstvenim radnikom o lekovima i mogućim tretmanima.
